Pitanja institucijama EU

"Umjetna inteligencija i „big data“ mogu ponuditi kvalitetna i inovativna rješenja kada je u pitanju borba s bolešću COVID-19. Neke od mogućnosti su praćenje i predviđanje obrazaca za širenje bolesti te kontrola pojedinaca kojima je propisana samoizolacija. S pomoću ovih tehnologija dobivamo informacijski potencijal koji može biti od presudne koristi u svladavanju i stavljanju pod kontrolu pandemije, što dugoročno rezultira smanjenjem tereta sa zdravstvenih sustava država članica.
1. Kako EU može postići maksimalnu upotrebu novih tehnologija te koji su načini kojima se mogu motivirati brža istraživanja i pronalasci rješenja koja se mogu koristiti u borbi protiv bolesti COVID-19?
2. Kako se mogu procijeniti rizici potencijalne zloupotrebe novih tehnologija, a da se ne ograniči maksimalni potencijal koji umjetna inteligencija može ponuditi?"

"U Preporuci o zajedničkom Unijinom paketu mjera za primjenu tehnologije i podataka radi suzbijanja i prevladavanja krize prouzročene bolešću COVID-19 utvrđen je postupak za izradu paketa mjera, pri čemu je najvažniji prioritet europski pristup za mobilne aplikacije. Drugi prioritet je zajednički sustav za korištenje anonimiziranih i agregiranih podataka o mobilnosti populacija u svrhu izrade modela razvoja bolesti COVID-19 i oblikovanja koordinirane izlazne strategije.Preporuka je dio veće vizije digitalne transformacije u području zdravstva i skrbi, koja uključuje ambiciju razvoja europskog podatkovnog prostora u zdravstvu.
Komisija je objavila novi poziv za dostavu analitičkih rješenja za primjenu medicinske tehnologije, digitalnih alata i umjetne inteligencije, za što je osigurano 56 milijuna EUR, u cilju brzog uvođenja novih rješenja u kojima se upotrebljava medicinska tehnologija, digitalni alati i umjetna inteligencija radi povećanja kapaciteta za odgovor na krizu uzrokovanu pandemijom bolesti COVID-19, boljeg oporavka i bolje pripravnosti za buduće krize ili valove. To je dio većeg poziva na iskaz interesa objavljenog u okviru programa Obzor 2020 za hitno potrebne mjere za nošenje s pandemijom bolesti COVID-19.
U Bijeloj knjizi o umjetnoj inteligenciji Komisija predlože regulatorni okvir kojim se uravnotežuju potencijalni rizici i mogućnosti koje nudi umjetna inteligencija. U njoj se naglašava da bi se europski pristup trebao temeljiti na EU-ovim vrijednostima i temeljnim pravima kako bi se zaštitilo od potencijalne zloupotrebe umjetne inteligencije a istovremeno osigurao regulatorni pristup koji je razmjeran i nije prepreka inovacijama. Komisija stoga predlaže da bi se potencijalno zakonodavstvo trebalo temeljiti na procjeni rizika tj. da bi trebalo regulirati samo visokorizične sustave umjetne inteligencije. Cilj je potencijalnog budućeg zakonodavstva intervenirati samo ako je to strogo potrebno i na način koji minimizira opterećenje za gospodarske subjekte."

"Prva značajna studija koja je upozorila na prisutnost lijekova u okolišu objavljena je davne 1970. Poznato je da najveći dio lijekova završava u tlu i vodama. Na tržištu Europske unije postoji više od 3000 aktivnih farmaceutskih sastojaka, a za neke od njih ni do danas nije izvršena procjena utjecaja na okoliš. S obzirom na to da takva procjena nije bila regulatoran uvjet za stavljanje lijeka na tržište sve do 2006., točnije, obveza predaje procjene rizika za okoliš za humane lijekove uz zahtjev za davanje odobrenja za stavljanje lijeka u promet uvedena je Direktivom 2004/27/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o izmjeni Direktive 2001/83/EZ o zakoniku Zajednice koji se odnosi na lijekove za humanu uporabu, a koju su države članice bile dužne implementirati do 30. listopada 2005. S tim u vezi:
1. Koliko je točno aktivnih farmaceutskih sastojaka na tržištu Europske unije za koje nije izvršena procjena utjecaja na okoliš?
2. Predstavljaju li takvi farmaceutski sastojci prema saznanjima Europske komisije opasnost za okoliš i/ili zdravlje ljudi?
3. Smatra li Europska komisija da je potrebno intervenirati u zakonodavstvo na način da se uvede obveza procjene utjecaja na okoliš onih farmaceutskih sastojaka koji su stavljeni na tržište bez takve procjene?"

"Zdravstvena kriza s kojom smo suočeni ne može se riješiti bez zajedničkih napora i solidarnosti između država članica. Neslaganja između pristupa i načina na koji se različite države članice bave trenutačnom pandemijom ponekad mogu naštetiti cilju koji je zajednički cijeloj Europskoj uniji, a to je da se kriza riješi na najbolji mogući način. Članak 168. Ugovora o funkcioniranju Europske unije ograničava ovlasti Europske unije jer države članice imaju primarnu nadležnost za upravljanje zdravstvenom politikom, ali u okviru danih ovlasti Europska unija još uvijek može učiniti mnogo u omogućavanju jednakih standarda zdravstvene zaštite za sve građane.
Kako se može formulirati snažniji, bolji i univerzalniji „europski pristup zdravstvu“?
Na koji se način mogu uspostaviti zajednički protokoli u zdravstvu i kako EU može učiniti više da bi više koristila svojim građanima u zaštiti vlastitog zdravlja? "

"Komisija neumorno surađuje s državama članicama i međunarodnim partnerima na prevladavanju pandemije bolesti COVID-19. Na internetskim stranicama Komisije o bolesti COVID-19 dostupne su informacije o mjerama poduzetima za zaštitu ljudi od širenja virusa i potporu zdravstvenim sustavima i zdravstvenim radnicima uz istodobno održavanje protoka robe i ublažavanje posljedica za gospodarstvo.
Mjere Komisije uključuju pet zajedničkih natječaja za javnu nabavu za neophodnu medicinsku i zaštitnu opremu i lijekove za jedinice za intenzivnu njegu te stvaranje zaliha ključnih medicinskih proizvoda u sustavu rescEU. Instrument za hitnu potporu vrijedan 2,7 milijardi eura omogućuje brzu i koordiniranu provedbu ciljanih mjera u EU-u, a uspostavljen je i mehanizam za razmjenu medicinske opreme koji omogućuje raspoređivanje zaliha u skladu s potražnjom država članica. Nadalje, Komisija je izdala smjernice o hitnoj pomoći u prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, testiranju i kliničkim ispitivanjima. Te mjere pokazuju da je Komisija u odgovoru na pandemiju iskoristila sve zdravstvene instrumente i politike koji su joj na raspolaganju.
Države članice i Komisija moraju se pobrinuti da Europa spremno dočeka sljedeću zdravstvenu krizu. U okviru europskog plana oporavka, koji uključuje instrument Next Generation EU i ojačani višegodišnji financijski okvir za razdoblje 2021. — 2027., Komisija je predložila program EU4Health vrijedan 9,4 milijarde eura čiji je cilj zaštita ljudi od prijetnji zdravlju, poboljšanje pristupa medicinskim proizvodima i inovacija u području medicinskih proizvoda te jačanje otpornosti zdravstvenih sustava. Programom se Komisiji i državama članicama pruža izuzetna prilika za djelovanje u duhu solidarnosti u cilju zaštite javnog zdravlja, pripravnosti za buduće zdravstvene krize i smanjenje nejednakosti u zdravstvu."

"Javna nabava generira više od14 % BDP-a EU-a. Institut elektroničke dražbe uveden je u europsko zakonodavstvo 2004. godine i to Direktivom 2004/18/EZ. Elektronička dražba pokazala se kao snažno sredstvo u borbi protiv korupcije, a uz to taj institut omogućuje znatne financijske uštede. Od ostalih prednosti posebno se ističe povećana transparentnost cjelokupnog procesa javne nabave, vremenske uštede, ubrzana komunikacija u samom postupku nadmetanja te dobivanje objektivnih informacija o cijenama i stanju na tržištu. Unatoč objektivnim prednostima, istraživanja pokazuju da se institut elektroničke dražbe rijetko koristi. Naime, korištenje elektroničke dražbe u postupcima javne nabave u Europskoj uniji manje je od 1 % u smislu broja i opsega dodijeljenih ugovora, a portugalska studija otkriva da su elektroničke dražbe imale stopu upotrebe od 0,7 % u razdoblju od siječnja 2013. do travnja 2014. S tim u vezi:
1. Ima li Europska komisija saznanja o razlozima relativno rijetke uporabe instituta elektroničke dražbe u postupcima javne nabave u Europskoj uniji?
2. Koje mjere Europska komisija namjerava poduzeti kako bi informirala tijela državne uprave i pravne osobe s javnim ovlastima o prednostima korištenja elektroničke dražbe?
3. Na koji način Europska komisija može poticati upotrebu instituta elektroničke dražbe u postupcima javne nabave, posebno za kupnju zaštitne osobne opreme?"

"Usred pandemije bolesti COVID-19 zdravstveni sustavi su pod velikim opterećenjem i uglavnom su fokusirani na bolesnike koji su zaraženi bolešću SARS-COV-2. Navedeno je rezultiralo odgađanjem određenih postupaka i terapija za ostale bolesnike. Sve to može dovesti do budućih zdravstvenih komplikacija koje nisu povezane s bolešću COVID-19, a koje se mogu otkriti i manifestirati kad već bude prekasno. Ovakav pristup odgode pregleda uvelike povećava mogućnost lošijeg ishoda za pacijente i/ili može dovesti do složenijih procedura liječenja.
Kako Komisija planira odgovoriti na ovakav tip problema kada postoji hitna potreba za adekvatnim i pravodobnim reagiranjem na bolesnike zaražene bolešću COVID-19, dok na drugoj strani imamo građane kojima je važno da im se ne uskrati njihovo zdravstveno pravo u pravodobnom otkrivanju mogućih bolesti koje se mogu razviti u nešto ozbiljnije? "

"Zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 zdravstveni sustavi, zdravstveni radnici i pružatelji socijalnih usluga EU-a opterećeni su do krajnjih granica. Kako bi se nosile s posljedicama pandemije, države članice morale su svoje djelovanje usmjeriti na oboljele od te bolesti. Mnogi su zdravstveni sustavi već i prije izbijanja pandemije bili preopterećeni, pa je dolazilo do zakašnjelog pružanja zdravstvenih usluga. Dodatno opterećenje samo je pogoršalo situaciju te je uzrokovalo kašnjenja u dijagnosticiranju i liječenju bolesti koje nisu povezane s bolešću COVID-19, što će se u budućnosti vjerojatno negativno odraziti na javno zdravlje. Dugo razdoblje izolacije i tjeskobe negativno je utjecalo i na mentalno i fizičko zdravlje.
Pitanje postupanja s bolešću COVID-19 na štetu drugih zdravstvenih problema uzeto je u obzir u preporukama po državama članicama, koje je Komisija predložila u okviru postupka Europskog semestra 2020. To je prvi put da su sve države članice i Ujedinjena Kraljevina dobile preporuke povezane sa zdravljem. U njima je istaknuta važnost otpornosti zdravstvenih sustava te njihova sposobnost pružanja usluga i dostupnost.
Kako bi pomogla državama članicama da ojačaju zdravstvene sustave, Komisija je predložila financijske instrumente kao što su instrument za oporavak i otpornost, inicijativa REACT-EU i program EU4Health. U okviru tih instrumenata osigurana je financijska potpora za opremanje zdravstvenih sustava kako bi mogli zadovoljiti potražnju koja proizlazi iz šokova kao što je izbijanje bolesti COVID-19 te kako bi i dalje mogli pružati kvalitetnu zdravstvenu skrb.
Dugoročni utjecaj bolesti COVID-19 na zdravlje građana i pacijenata u cijelom EU-u uzet će se u obzir u zdravstvenim politikama Komisije kao što su europski plan za borbu protiv raka, farmaceutska strategija za Europu i strategija „od polja do stola”."

"Tržište rabljenih motornih vozila u Europskoj uniji veće je od tržišta novih motornih vozila. S tim u vezi, sve češće se događa da su kupci rabljenih motornih vozila dovedeni u zabludu o stvarnom stanju kilometraže predmeta kupoprodaje – rabljenog motornog vozila, naročito kod uvoza takvog motornog vozila iz druge države članice. Naime, procjenjuje se da je manipulacija kilometražom kod rabljenih automobila prisutna u 30 – 50 % slučajeva, što generira godišnji gospodarski gubitak od 1,5 do čak 8 milijardi eura. To ne samo da predstavlja povredu prava potrošača, već doprinosi i fragmentiranju jedinstvenog tržišta, a pritom predstavlja i prijetnju sigurnosti cestovnog prometa. Problem je i što ne postoji jedinstveni registar na razini Europske unije koji bi bilježio prijeđenu kilometražu motornih vozila. S obzirom na navedeno:
1. Koje aktivnosti Europska komisija provodi s ciljem zaštite potrošača od prevare uzrokovane manipuliranjem kilometraže kod motornih vozila?
2. Planira li Europska komisija predložiti osnivanje jedinstvenog registra automobila na razini Europske unije koji bi sadržavao vjerodostojne podatke o prijeđenim kilometrima motornih vozila, prikupljenih prilikom ovlaštenog servisiranja, odnosno redovitog tehničkog pregleda vozila?
3. Na koji način Europska komisija surađuje s državama članicama na informiranju potrošača o problematici manipuliranja kilometražom kod rabljenih motornih vozila?"

"Kao što je Komisija objasnila u svojem odgovoru na pisano pitanje P-000138/2020, od donošenja rezolucije Europskog parlamenta Komisija je prijevare s brojačima kilometara redovito postavljala kao točku dnevnog reda Odbora za tehničke preglede kako bi o toj temi raspravljali stručnjaci iz država članica. […] Novim zakonodavstvom o tehničkim pregledima u članku 8. stavku 6. Direktive 2014/45/EU(1) već je predviđeno da države članice osiguravaju da se za potrebe provjere brojača kilometara […] nadzornicima dostave informacije sadržane u prethodnim tehničkim pregledima čim budu elektronički dostupne. Komisija s državama članicama koje dobrovoljno sudjeluju radi na pilot-projektu o razmjeni podataka o brojačima kilometara, pri čemu joj velikodušno pomaže Europski parlament. Na temelju rezultata tog projekta Komisija može razmotriti prijedlog o poduzimanju daljnjih aktivnosti u vezi s izvješćem o inicijativi donesenim 2018. Osim toga, kako je Komisija istaknula u odgovoru na pisano pitanje E-010715/2014, države članice mogu primijeniti stroža pravila i uvesti druge mjere za rješavanje tog specifičnog aspekta.
Mreža europskih potrošačkih centara (ECC-Net) potrošačima nudi besplatnu pomoć u prekograničnim kupnjama na jedinstvenom tržištu. Ti se centri sufinanciraju sredstvima država članica i Unije. ECC-Net redovito upozorava potrošače na zajedničke probleme. Izdao su smjernice za prekograničnu kupnju automobila kojima se rješava pitanje prijevara s brojačima kilometara. ECC-Net je 2019. surađivao i s francuskim i njemačkim autoklubovima kako bi informirao potrošače o toj temi."

"Bolest COVID-19 stavila je europske zdravstvene sustave pod dosad nezabilježeno opterećenje te rasvijetlila potrebu za više ulaganja i boljom infrastrukturom. Više od 400 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od rijetkih bolesti, više nego od raka, uključujući 30 milijuna ljudi u Europi. Jedinstvena i složena priroda tih bolesti predstavlja znatne izazove za zdravstvene sustave i sustave socijalne skrbi.
Ljudi koji boluju od rijetkih bolesti poput Huntingtonove bolesti trpe znatna kašnjenja u dijagnosticiranju, primaju fragmentiranu skrb i nemaju dostatan pristup liječenju. To utječe na pacijente koji boluju od Huntingtonove bolesti, njihove obitelji i njegovatelje te na kvalitetu života povezanu sa zdravljem jer im je zbog povećanog invaliditeta (motorički poremećaji, kognitivni poremećaji i poremećaji u ponašanju) i gubitka neovisnosti potrebna visoka razina potpore. Zbog bolesti COVID-19 ti su izazovi dodatno pogoršani.
Kada je riječ o Huntingtonovoj bolesti, na koji način Komisija podržava nacionalne zdravstvene sustave u pogledu:
1. poboljšanja pristupa primjerenoj infrastrukturi za rijetke bolesti, što uključuje visoko kvalitetne usluge pružanja skrbi, posebno s obzirom na pojavu novih pritisaka na zdravstvene sustave zbog pandemije bolesti COVID-19?
2. jamčenja da sve osobe za koje postoji rizik od genetskih bolesti imaju pristup genetskom savjetovanju, bez obzira hoće li se nakon toga podvrgnuti genetskom probiru?
Na temelju iskustava stečenih tijekom trajanja pandemije bolesti COVID-19, smatra li Komisija da bi trebala proširiti svoje područje nadležnosti u cilju pružanja podrške državama članicama kojima je potrebna infrastruktura za rijetke bolesti?"

"Komisija surađuje s državama članicama i međunarodnim partnerima u svim područjima borbe protiv pandemije bolesti COVID-19 . Jedan od njezinih ključnih prioriteta jest pružanje potpore zdravstvenim sustavima i zdravstvenim radnicima.
Pri djelovanju u području javnog zdravlja Unija mora u potpunosti poštovati nadležnost država članica za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene zaštite. To se odnosi i na genetski probir i povezano savjetovanje.
Kad je riječ o rijetkim bolestima, Komisija prvenstveno ulaže napore u podupiranje politika država članica, promicanje prepoznavanja i vidljivosti rijetkih bolesti te razvoj suradnje na razini EU-a kako bi pacijenti imali bolji pristup dijagnostici, informacijama i skrbi .
Europske referentne mreže omogućuju liječnicima specijalistima iz cijelog EU-a da se savjetuju o dijagnosticiranju i liječenju rijetkih bolesti. Komisija sufinancira te mreže u okviru Zdravstvenog programa EU-a i Instrumenta za povezivanje Europe, a predviđa se i dodatna potpora u okviru programa Obzor 2020. U programu „EU za zdravlje”Komisija predlaže izravnije i povećano financiranje europskih referentnih mreža.
U travnju 2020. Komisija je uspostavila Sustav za potporu kliničkom upravljanju bolešću COVID-19(10), u okviru kojeg se organiziraju mrežni seminari za podršku liječnicima i drugim zdravstvenim djelatnicima. Posebne aktivnosti pokrenule su i sve europske referentne mreže. U travnju 2020. Europska referentna mreža za rijetke neurološke bolesti prvi je put, u suradnji s Europskim udruženjem za Huntingtonovu bolest, organizirala mrežni seminar o bolesti COVID-19 kako bi osobama koje boluju od Huntingtonove bolesti dala priliku za raspravu s vodećim medicinskim stručnjacima."

"Sektor avioindustrije, izravno je pogođen krizom zbog pandemije uzrokovane koronavirusom. Zbog otkazivanja letova i izdavanja posebnih pisanih isprava za nerealizirana putovanja (tzv. vaučera), pravno gledajući, događa se praktički da potrošači beskamatno kreditiraju aviokompanije. Međutim, prava putnika u zračnom prometu dodatno su kompromitirana recentnim sofisticiranim hakerskim napadom na sustav jedne značajne aviokompanije, čime su ugroženi osobni podaci milijuna putnika, od kojih su brojni i građani Europske unije. K tome, prema navodima odnosne aviokompanije, ugroženi su i podaci o kreditnim karticama više od dvije tisuće putnika. S obzirom na navedeno:
1. Na koji način Europska komisija planira dodatno zaštititi europske potrošače od sofisticiranih hakerskih napada i time povećati razinu kibersigurnosti u Europskoj uniji?
2. Koje konkretne pravne mehanizme Europska komisija planira predložiti u ovom zakonodavnom mandatu kako bi se unaprijedila postojeća razina zaštite potrošača?
3. Neosporno proizlazi da je Europska unija svjetski predvodnik u zaštiti osobnih podataka, ponajprije zbog kogentnih pozitivnopravnih odredbi iz Opće uredbe o zaštiti podataka (EU) 2016/679. Hoće li, međutim, Europska komisija težiti tome da Europska unija postane svjetski predvodnik i u području kibersigurnosti?"

"Komisija je predstavila niz inicijativa koje se bave kibersigurnošću i čiji je cilj poboljšati zaštitu građana u svim aspektima njihova života na internetu i izvan njega. One obuhvaćaju:
— poboljšanje kibersigurnosti medicinskih proizvoda u okviru Uredbe o medicinskim proizvodima
— izradu pravila o zaštiti vozila od kibernapada na temelju Uredbe (EU) 2144/2019
— pružanje sigurnosnih ažuriranja potrošačima pri kupnji digitalnog sadržaja i digitalnih usluga u okviru Direktive (EU) 2019/770
— poboljšanje kibersigurnosti 5G mreža donošenjem Preporuke Komisije o kibersigurnosti 5G mreža i paketa instrumenata EU-a za kibersigurnost 5G mreža
— uspostavu okvira za certifikaciju na temelju Akta o kibersigurnosti, u kojem će se izraditi programi certifikacije radi bolje informiranosti potrošača pri kupnji proizvoda i usluga.
Komisija razmatra donošenje delegiranih akata u okviru Direktive o radijskoj opremi kako bi osigurala da radijska oprema kao što su „pametni” uređaji pruža odgovarajuću zaštitu osobnih podataka i privatnosti potrošača.
Isto tako, Komisija je zbog povećanog broja kiberprijetnji odlučila ubrzati preispitivanje horizontalnih pravila o kibersigurnosti utvrđenih u Direktivi (EU) 2016/1148 o sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava (Direktiva NIS), do 4. tromjesečja 2020.(9).
Osim toga, Komisija smatra kibersigurnost jednim od prioriteta u sljedećem višegodišnjem proračunu EU-a.
Naposljetku, Europska agencija za kibersigurnost (ENISA) i Europski centar za kiberkriminal (pri Europolu) građanima pružaju savjete o zaštiti od kibersigurnosnih rizika."

"Nedavno se navršilo 17 godina od usvajanja Direktive (EU) 2002/98/EZ o ljudskoj krvi i krvnim sastojcima. Revizije zajednice i Komisije ukazuju na nužnost ažuriranja Direktive kako bi se uzela u obzir nedavna događanja, uključujući rješavanje problema nestašice krvi koji se pogoršao tijekom proteklih tjedana. Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti nedavno je dao snažnu preporuku da se koristi pristup upravljanja krvlju pacijenata (PBM) za rješavanje problema nestašice.
1. Hoće li Komisija ponovno razmotriti Direktivu 2002/98/EZ, tj. Direktivu EU-a o krvi, i uvrstiti u nju koncept upravljanja krvlju pacijenata u svrhu boljeg upravljanja europskim zalihama krvi?
2. Bi li Komisija podržala inicijative i prijedloge za financiranje kojima bi se uspostavila europska mreža centara izvrsnosti u svrhu podrške obuci o sustavu upravljanja krvlju pacijenata i njegovoj primjeni u europskoj zdravstvenoj zajednici, sukladno potrebama navedenima u uputama za upravljanje krvlju pacijenata koje je Komisija objavila 2017.?"

"Komisija je tijekom 2018. i 2019. provela sveobuhvatnu evaluaciju propisa EU-a o krvi, tkivima i stanicama. Direktiva 2002/98/EZ evaluirana je zajedno s provedbenim direktivama koje su naknadno objavljene. Evaluacija je objavljena 28. listopada 2019. U evaluaciji je zaključeno da su dotičnim propisima znatno poboljšane sigurnost i kvaliteta tih tvari u cijeloj Uniji. Također su istaknuti važni nedostaci i poteškoće koji su se s vremenom pojavili u tom sektoru koji se brzo razvija. Komisija sada razmatra opcije kako bi odgovorila na pitanja koja su proizašla iz te evaluacije. Pokrenut će javno savjetovanje i uz to se posavjetovati s predmetnim sektorom o daljnjim koracima.
Pitanje dostatnosti opskrbe istaknuto je u evaluaciji kao jedna od ključnih tema koje Komisija treba razmotriti. Komisija je financirala ugovor za izradu smjernica o upravljanju krvlju pacijenata za nadležna tijela i ustanove za transfuzijsku medicinu jer je utvrdila da je riječ o mehanizmu koji bi mogao pozitivno utjecati na opskrbu krvlju za transfuziju. Trebalo bi preispitati kako bi se taj pristup mogao odraziti u eventualnoj reviziji propisa, uzimajući u obzir da je organizacija zdravstvenih usluga u nacionalnoj nadležnosti."

"Direktive 2002/98/EZ, 2005/61/EZ i 2005/62/EZ čine Europski okvir za sigurno davanje krvi. Prema podacima Komisije (SWD(2019)376) svake godine se u 1 400 centara za darivanje krvi prikupi 20 milijuna donacija krvi za 25 milijuna transfuzija.
Međutim, iz Svjetske zdravstvene organizacije napominju da je pristup sigurnim transfuzijama krvi i dalje privilegija koju ima manji broj ljudi. Na svjetskoj razini 42 % krvi dariva se u zemljama s visokim prihodima koje čine tek 16 % svjetskog stanovništva.
Tijekom ljeta postoji osobit rizik da banke krvi neće moći osigurati uobičajene zalihe krvnih sastojaka zbog ograničenog broja donacija – unatoč epidemiji koja se širi.
Nadalje, krvni proizvodi osjetljive su prirode i njihov rok važenja istječe unutar kratkog vremena.
Primjerice, 2 % ukupne količine krvi koja je darovana u Engleskoj i Walesu 2015. ostalo je neiskorišteno.
1. Namjerava li Komisija, uzimajući u obzir svoje područje odgovornosti, osmisliti strategiju ili projekte za smanjenje neiskorištenosti krvi uvođenjem posebnih sustava za skladištenje i distribuciju?
2. Mogu li se još više iskoristiti instrumenti poput standardnih operativnih postupaka za darivanje krvi u EU-u?
3. Bi li osnivanje sustava banki krvi na razini EU-a donijelo dodanu vrijednost i omogućilo državama članicama suradnju, razmjenu i dijeljenje dobre prakse i krvi kad je to potrebno?"

"S obzirom na važnost pitanja poštovanog zastupnika o nacionalnim službama za prikupljanje krvi u EU-u prvo bi trebalo naglasiti da je organizacija zdravstvenih usluga, uključujući prikupljanje krvi i plazme, u nadležnosti država članica. Nadležnost EU-a ograničena je na utvrđivanje standarda sigurnosti i kvalitete krvi i krvnih sastojaka. Stoga Komisija ne može razmotriti osnivanje paneuropske banke krvi.
Međutim, nacionalna tijela za sigurnost i kvalitetu krvi postavila su pitanje kontinuiteta opskrbe. Jasno je da mnoge države članice dijele tu zabrinutost. U evaluaciji(1) zakonodavstva EU-a o krvi, tkivima i stanicama koju je Komisija provela 2019. utvrđen je niz izazova, uključujući ovisnost EU-a o uvozu plazme. Pandemija bolesti COVID-19 dovela je i do smanjenja darivanja krvi. Stoga je Komisija od Vijeća Europe zatražila da osnuje radnu skupinu nacionalnih stručnjaka radi razmjene iskustava te razmatranja kontinuiteta opskrbe i planiranja za hitne situacije.
Standardni operativni postupci EU-a u pogledu kvalitete krvi (Q-SOP) važan su instrument za osiguravanje kvalitete krvi kojim se dopunjuje zakonodavstvo EU-a o sigurnosti i kvaliteti krvi i krvnih sastojaka. Spoznaje iz tog projekta uključene su u vodič za pripremu, uporabu i osiguravanje kvalitete krvnih sastojaka, koji izrađuje i redovito ažurira Vijeće Europe."

"Direktiva 2006/123/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o uslugama na unutarnjem tržištu (u daljnjem tekstu: Direktiva) donesena je 2006., a rok za njezinu implementaciju u nacionalna zakonodavstva istekao je 2009. Samo osam država članica pravovremeno je transponiralo odredbe Direktive u svoja zakonodavstva. S druge strane, jedinstveno tržište i 26 godina nakon uspostave ima znatan neiskorišten potencijal, naročito kad je u pitanju sloboda pružanja usluga. Procjenjuje se da bi se samo boljom provedbom postojeće Direktive uprihodilo u proračun Europske unije dodatnih 284 milijarde eura, tj. 1,67 % BDP-a EU-a za 2018. Slijedom navedenog:
1. Koje mjere poduzima Europska komisija kako bi osigurala bolju provedbu Direktive?
2. Na koji je način Europska komisija provela preporuke koje je Europski revizorski sud još 2016. naveo u tematskom izvješću o Direktivi?"    "Komisija kontinuirano radi na osiguravanju bolje provedbe Direktive o uslugama. Osim toga, u Akcijskom planu za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, donesenom 10. ožujka 2020. (dalje u tekstu „Akcijski plan”), predložila je dodatne mjere. Nekima od postojećih i budućih mjera izravno se provode preporuke Europskog revizorskog suda.
Komisija kontinuirano podupire države članice u provedbi Direktive, primjerice organizira redovite sastanke stručne skupine za provedbu Direktive o uslugama i izdaje smjernice za države članice o posebnim provedbenim pitanjima. Ažurirat će i priručnik o provedbi Direktive o uslugama kako je najavljeno u Akcijskom planu.
Protiv država članica koje nisu pravilno primjenjivale Direktivu Komisija je pokretala postupke zbog povrede. Akcijskim planom predlaže se niz mjera za brže i jednostavnije zaključivanje postupaka zbog povrede prava pa tako i postupaka povezanih s Direktivom o uslugama.
Usto, Komisija je 2017. predstavila paket o uslugama sa zakonodavnim prijedlozima za bolju provedbu pravila EU-a o uslugama na jedinstvenom tržištu. Donesen je i prijedlog Direktive o ispitivanju proporcionalnosti, a pregovori o prijedlogu revidiranog postupka obavješćivanja o uslugama još su u tijeku."

"Komisija kontinuirano radi na osiguravanju bolje provedbe Direktive o uslugama. Osim toga, u Akcijskom planu za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta, donesenom 10. ožujka 2020. (dalje u tekstu „Akcijski plan”), predložila je dodatne mjere. Nekima od postojećih i budućih mjera izravno se provode preporuke Europskog revizorskog suda.
Komisija kontinuirano podupire države članice u provedbi Direktive, primjerice organizira redovite sastanke stručne skupine za provedbu Direktive o uslugama i izdaje smjernice za države članice o posebnim provedbenim pitanjima. Ažurirat će i priručnik o provedbi Direktive o uslugama kako je najavljeno u Akcijskom planu.
Protiv država članica koje nisu pravilno primjenjivale Direktivu Komisija je pokretala postupke zbog povrede. Akcijskim planom predlaže se niz mjera za brže i jednostavnije zaključivanje postupaka zbog povrede prava pa tako i postupaka povezanih s Direktivom o uslugama.
Usto, Komisija je 2017. predstavila paket o uslugama sa zakonodavnim prijedlozima za bolju provedbu pravila EU-a o uslugama na jedinstvenom tržištu. Donesen je i prijedlog Direktive o ispitivanju proporcionalnosti, a pregovori o prijedlogu revidiranog postupka obavješćivanja o uslugama još su u tijeku."

"Puni potencijal jedinstvenog tržišta može se ostvariti jedino ako svi poduzetnici koji na njemu posluju imaju jednak položaj, a pravila tržišnog natjecanja beziznimno se poštuju. Činjenica je da postoje države članice Europske unije koje još uvijek nisu članice eurozone zbog čega su poduzetnici, a zbog potrebe konvertiranja valute, u nepovoljnijem položaju u odnosu na poduzetnike iz eurozone. Ovu situaciju naročito koriste neke platne platforme koje imaju gotovo dominantan položaj na tržištu i bez kojih je digitalno poslovanje gotovo nezamislivo. Takve platforme ne dozvoljavaju poduzetnicima da uz platformu direktno spoje svoj bankovni račun već im omogućuju samo da ga s njome povežu. Tako se prilikom povlačenja naplaćenog iznosa s platforme na bankovni račun poduzetnika zaračunavaju brojne nepotrebne naknade. S tim u vezi:
1. Planira li Europska komisija napraviti sveobuhvatnu i dubinsku analizu usklađenosti poslovanja platnih platformi s pozitivnim pravnim pravilima tržišnog natjecanja?
2. Što Europska komisija planira učiniti kako bi poduzetnicima na jedinstvenom tržištu koji nemaju poslovno sjedište u državama članicama eurozone pomogla da se nepovoljni tečaj i nepotrebne naknade koje im se zaračunavaju prilikom konverzije valuta ne odražavaju negativno na njihovo poslovanje?  "

"Komisija pomno prati tržišna kretanja u području digitalnih rješenja za plaćanje kako bi osigurala da poduzeća ne onemogućavaju ulazak na tržište, ne smanjuju mogućnost odabira potrošača, ne povećavaju cijene ili ne ometaju inovacije. Na primjer, Komisija je nedavno pokrenula službenu protumonopolsku istragu kako bi procijenila krši li ponašanje poduzeća Apple u vezi s njegovim digitalnim novčanikom „Apple Pay” pravila EU-a o tržišnom natjecanju.
Komisija je svjesna važnosti sprječavanja protutržišnog ponašanja digitalnih platformi, posebno kada se platforme natječu na drugim tržištima s poduzećima koja ovise o platformi za razvoj vlastitog poslovanja. Komisija pomno prati tržište i uredno istražuje pritužbe sudionika na tržištu.
Europska unija ne regulira određivanje cijena preračunavanja valute. Pružatelji platnih usluga koji trgovcima i poduzećima nude rješenja za internetsko plaćanje stoga imaju slobodu prilagođavanja cijena svojih usluga u svakoj državi članici, među ostalim i određivanjem različitih naknada za preračunavanje valute.
Međutim, u skladu s Uredbom (EU) 2019/518, kada pružatelj platnih usluga platitelja nudi uslugu preračunavanja valuta između dvije valute EU-a u vezi s kreditnim transferom, pružatelj platnih usluga mora prije iniciranja platne transakcije na jasan način obavijestiti platitelja o procijenjenim naknadama za usluge preračunavanja valuta koje se primjenjuju na taj kreditni transfer."

"Svakim danom sve je jasnije da će pandemija bolesti COVID-19 biti jedna od najvećih ekonomskih kriza svih vremena i da je Europska unija jedan od najgore pogođenih dijelova svijeta, a ekonomske posljedice očitovat će se u recesiji i velikom porastu nezaposlenosti. Turistički sektor u EU-u omogućuje 12 % zaposlenosti te čini 10-11 % BDP-a EU-a, dok je gotovo 27 milijuna ljudi koji izravno ili neizravno rade u turističkom sektoru. Nažalost, turizam je trenutačno jedan od najpogođenijih sektora Europske unije, a daljnji koraci kao što su komplicirane procedure koje će ugostitelji morati ispunjavati te djelovanje na pola kapaciteta radi smanjenja rizika širenja bolesti u konačnici dovode do smanjenja dobiti. U tom kontekstu realno je očekivati da će doći do znatnog porasta nezaposlenosti u svim državama u kojima turizam čini znatan udio BDP-a (Hrvatska, Španjolska, Grčka…).
1. Planira li Komisija razviti mehanizam prevencije i upravljanja na razini EU-a kako bi se zaštitili radnici u turističkom sektoru?
2. Osim najavljene kratkoročne financijske podrške, planira li se podrška turističkom sektoru i u sklopu idućeg višegodišnjeg financijskog okvira (2021. – 2027.)?
3. Koji su daljnji koraci i odgovori Komisije za spas turističkog sektora?"

"U kontekstu krize uzrokovane COVID-om 19 donesene su mjere na razini EU-a i na nacionalnoj razini kako bi se pomoglo poduzećima u turističkom sektoru, i te mjere uključuju potpore za likvidnost i fiskalne olakšice. Komisija je u cilju potpore državama članicama u njihovim nastojanjima da zaštite radna mjesta, odnosno zaposlene i samozaposlene koji su suočeni s gubitkom posla i prihoda, predložila mehanizam SURE za financijsku pomoć u iznosu do 100 milijardi eura u obliku zajmova EU-a državama članicama pogođenima ovom krizom.
Komisija je uz to 27. svibnja 2020. predložila stvaranje novog instrumenta za oporavak pod nazivom Next Generation EU (EU sljedeće generacije) u vrijednosti od 750 milijardi eura i ciljana povećanja proračuna EU-a za razdoblje od 2021. do 2027. U Komisijinu prijedlogu turizam je prepoznat kao jedan od krizom najteže pogođenih sektora. Nekoliko instrumenata u spomenutom paketu mogu pomoći turističkom sektoru: među ostalim, budući fondovi kohezijske politike, Mehanizam za oporavak i otpornost, fondovi za ruralni razvoj i plavo gospodarstvo, Program za jedinstveno tržište, Obzor Europa, InvestEU i Kreativna Europa. Sredstva na temelju inicijative REACT-EU mogu biti na raspolaganju tijekom 2020.
Kratkoročno, jedan od ciljeva instrumenta za oporavak je poboljšavanje likvidnosti i solventnosti poduzeća koja su u problemima zbog pandemije koronavirusa. Dugoročno, namjera je planirati budućnost turizma u EU-u i podupirati ulaganja koja su potrebna za zelenu i digitalnu tranziciju i omogućavanje da turistički sektor bude otporniji na poremećaje."

"Pregled novorođenčadi preventivna je zdravstvena mjera u okviru koje se nedugo nakon poroda provode testovi za otkrivanje različitih zdravstvenih poremećaja kod djece prije pojave simptoma.
Time se omogućuje pravovremen pristup liječenju i učinkovitoj zdravstvenoj skrbi, čime se poboljšava zdravstveno stanje pacijenata.
Rano liječenje bolesti važno je kod rijetkih progresivnih neuromišićnih poremećaja koji uzrokuju ozbiljni tjelesni invaliditet, među ostalim kod spinalne mišićne atrofije koja je glavni genetski uzrok smrti novorođenčadi i kod Duchenneove mišićne distrofije koja je najčešće dijagnozirani smrtonosni genetski poremećaj u djetinjstvu.
Rano liječenje pacijenata omogućuje njihovo preživljavanje i olakšava njihov razvoj usporavanjem razvoja bolesti i poboljšanjem kvalitete života.
Programi pregleda novorođenčadi razlikuju se u svakoj od država članica. U nekim državama obavlja se testiranje na više od četrdeset bolesti, dok u drugima na samo pet. Nedostatak jedinstvenog sustavnog pristupa dovodi do ogromnih razlika u pogledu vrste bolesti za koju se provodi testiranje, čija posljedica je nejednako postupanje prema različitim europskim pacijentima. Nakon zahtjeva Komisije 2013. Odbor stručnjaka EU-a za rijetke bolesti prepoznao je dodanu vrijednost poboljšanje suradnje kod pregleda novorođenčadi, među ostalim u okviru rasprave o zajedničkim kriterijima i zajedničke ocjene novih prijedloga.
1. Kako Komisija namjerava uskladiti preglede novorođenčadi u europskim zemljama uz istovremeno poštivanje načela supsidijarnosti?
2. Bi li bio koristan zajednički okvir za preglede novorođenčadi u svrhu pružanja jasnih kriterija i mehanizama za odabir bolesti za testiranje pri pregledu novorođenčadi i predlaganje preporučenog najužeg popisa tih bolesti?"

"U području rijetkih bolesti Komisija nastoji podržati države članice u poboljšanju pristupa pacijenata dijagnostici, informacijama i skrbi. To se odražava u prioritetnim područjima za financiranje u okviru aktualnog Zdravstvenog programa.
U skladu s člankom 168. stavkom 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, pri djelovanju EU-a u području javnog zdravstva mora se u potpunosti poštovati odgovornost država članica za organizaciju i pružanje zdravstvenih usluga i zdravstvene skrbi, uključujući pregled novorođenčadi.
Komisija može olakšati razmjenu najboljih praksi i pomoći u koordinaciji napora država članica. Međutim, treba napomenuti da su se nakon mišljenja Odbora stručnjaka EU-a za rijetke bolesti iz 2013. o mogućim područjima europske suradnje u pogledu pregleda novorođenčadi države članice suzdržale od daljnje suradnje ili usklađivanja u tom području.
Upravljačka skupina za promicanje i prevenciju (SGPP) ključni je mehanizam za dijalog i određivanje prioriteta s nacionalnim ministarstvima zdravstva. O pitanju rijetkih bolesti raspravljala je u nekoliko navrata. SGPP se u okviru utvrđivanja prioriteta za međunacionalno učenje i unaprjeđenje najbolje prakse u 2017. odlučio usredotočiti na kodiranje i registraciju rijetkih bolesti (Komisija sufinancira projekt RD-CODE). SGPP redovito preispituje svoje prioritete. Ako u okviru tog procesa države članice odluče dati prednost daljnjem zajedničkom radu na pregledu novorođenčadi, Komisija će razmotriti stavljanje dodatnog naglaska na to područje."

"Sirovine i svi ostali potrebni materijali koji su nužni za proizvodnju lijekova unutar EU-a u velikom postotku dolaze iz Kine i Indije. Takva ovisnost o proizvođačima koji nisu iz EU-a izlaže Europsku uniju ozbiljnoj ranjivosti i ogromnom deficitu potrebnih lijekova. Tema nestašice lijekova u EU-u bila je prisutna i prije pandemije bolesti COVID-19, dok je pandemija razotkrila ozbiljnost i dubinu pitanja pouzdanosti proizvođača iz EU-a da reagiraju kada je potrebno. Jedan od zabrinjavajućih primjera pojavio se kada je indijska vlada u ožujku ograničila izvoz 26 farmaceutskih sastojaka i lijekova koji se proizvode od tih sastojaka. Takvo što podsjetilo nas je na važnost uspostave europske neovisnosti u tako važnom i strateškom sektoru.
1. Kako ovu krizu možemo iskoristiti za sustavno i strateško rješavanje ozbiljnog pitanja kao što je proizvodnja sirovina i lijekova na području EU-a?
2. Pomoću kojih konkretnih radnji možemo osigurati konkurentnost europskih proizvođača u usporedbi s onima iz Kine i Indije?"

"Otpornost lanaca opskrbe farmaceutskim proizvodima i osiguravanje otvorene strateške autonomije EU-a za osnovne lijekove, uključujući dostupnost sirovina i aktivnih farmaceutskih sastojaka potrebnih za njihovu proizvodnju, razmatrat će se u farmaceutskoj strategiji. Ta je strategija, predviđena za kraj 2020., razvijena u sinergiji s drugim politikama i mjerama Komisije, posebno s industrijskom strategijom i trgovinskom politikom. U toj će se strategiji uzeti u obzir i iskustva stečena tijekom pandemije bolesti COVID-19.
O osiguravanju opskrbom lijekovima u EU-u raspravljalo se i na neformalnom sastanku ministara zdravstva 16. srpnja 2020.
Komisija posebno istražuje različite načine rješavanja problema prekomjerne koncentracije određenih kritičnih sirovina i aktivnih farmaceutskih sastojaka koji se upotrebljavaju u proizvodnji lijekova na ograničenom broju izvora opskrbe, uključujući u trećim zemljama."

"Od 10 000 internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu Europske unije, 7 najvećih platformi ostvaruje čak 69 % ukupnog prihoda u ovom sektoru. Znajući da se pravilima tržišnog natjecanja štiti integritet jedinstvenog tržišta i omogućuje ravnopravan položaj poduzetnika, ali i da se navedenim pravnim mehanizmima nedvojbeno doprinosi boljoj zaštiti potrošačkih prava i poticanju inovativnosti, Europska komisija odlučila je predložiti „novi instrument konkurencijeˮ. Istovremeno, u okviru paketa o digitalnim uslugama, Europska komisija planira ex ante instrumentom regulirati ulogu velikih internetskih platformi koje na tržištu djeluju kao nadzornici.
1. S obzirom na to da se u oba navedena slučaja radi o pravilima tržišnog natjecanja, koja su suštinska obilježja koja bi trebala razlikovati ova dva mehanizma prava tržišnog natjecanja ( ex ante mehanizam i NCT)?
2. Na koji način Europska komisija planira izbjeći poklapanje u inicijativama na kojima odvojeno rade DG-CNECT i DG-COMP?
3. Koje pravne efekte Europska komisija očekuje da će novi instrumenti prava tržišnog natjecanja postići u odnosu na postojeće pravne instrumente?"

Znanstvenim istraživanjima došlo se do zaključka da u svijetu postoji preko 6.000 klinički definiranih rijetkih bolesti, od kojih su 72% genetske, dok se 70% njih razvija u djetinjstvu. U apsolutnom broju procjena je kako otprilike 300 milijuna ljudi živi s nekim oblikom rijetke bolesti, što čini 4 % svjetske populacije.1 Upravo se oni suočavaju s raznim problemima kao što su nejednakosti u zapošljavanju, socijalna isključenost te razne predrasude koje im otežavaju život. Stoga:

Koje korake Komisija poduzima kako bi osobama s rijetkim bolestima omogućila jednake mogućnosti u zapošljavanju, pružanju socijalne zaštite te socijalne inkluzije, pogotovo u vrijeme COVID-19?

Na koji način Komisija može omogućiti pristup inovativnim načinima liječenja ljudima koji boluju od rijetke bolesti?

"U preporukama za pojedine zemlje u okviru europskog semestra 2020. navode se ranjive skupine izložene COVIDU-19 te potreba za potporom dohotku, širokim pristupom osnovnim i socijalnim uslugama i pravom na zdravstvenu zaštitu.
Kad je riječ o osobama s rijetkim bolestima koje uzrokuju invaliditet, Komisija promiče jednake mogućnosti u skladu s Europskom strategijom za osobe s invaliditetom 2010. — 2020. i europskim stupom socijalnih prava te smatra da je zapošljavanje ključno za socijalnu uključenost osoba s invaliditetom. Komisija će 2021. predstaviti novu strategiju o pravima osoba s invaliditetom.
U okviru predstojeće farmaceutske strategije za Europu Komisija će procijeniti koje bi političke opcije trebalo razmotriti kako bi se povećala dostupnost inovativnih načina liječenja osobama s rijetkim bolestima.
U okviru europskih referentnih mreža, koje zdravstvene djelatnike povezuju sa stručnjacima za rijetke bolesti, Komisija je organizirala niz internetskih seminara o složenim slučajevima pacijenata oboljelih od bolesti COVID-19 koji usto imaju rijetku ili složenu bolest ili stanje. Takve mreže stručnjacima ujedno pružaju priliku za raspravu o inovativnim načinima liječenja."

The Directives 2002/98/EC, 2005/61/EC and 2005/62/EC form the European Framework for Safe Blood Donation. According to the Commission (SWD(2019)376), every year 1.400 blood centers handle 20 million donations that provide for 25 million transfusions.

However, the WHO emphasizes that access to safe blood remains a privilege of a few. Worldwide, 42% of blood is donated in high-income countries that represent only 16% of the global population.

Especially during the holiday season, regular storage of blood components is a risk in blood depots due to the few donations, while epidemics are on the rise.

What is more, blood products are vulnerable and expire in a short period of time.
It is indicative that about 2% of the total blood donation was wasted in England & Wales in 2015.

Based on its responsibilities, does it plan to contribute with a strategy or projects that can reduce the waste of blood, through specialized storage and distribution systems?

Can instruments like the EU-Blood-SOP be used further?

Is there added value in the formation of a pan-European blood bank system, so that Member States can cooperate, exchange and share good practices and blood, when necessary?

Remdesivir je primarno razvijen kao lijek protiv ebole, ali se nije iskazao kao učinkovit. No, daljnjim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima zaključeno je kako upravo ovaj lijek ima učinkovitost kod hospitaliziranih pacijenata sa simptomima COVID-19. Bitno je napomenuti da je ovaj lijek proizvod američkog proizvođača Gilead Sciences koji ujedno ima patent na proizvod putem kojeg štiti vlastitu poziciju da bude jedini proizvođač. Prema pisanju pojedinih medija, Sjedinjene Američke Države otkupile su gotovo sve zalihe američkog proizvođača za tri sljedeća mjeseca i pritom onemogućile Europi i ostatku svijeta pristup tom lijeku.1 Uzevši to u obzir:

• Kako Komisija planira reagirati na ovakav potez Sjedinjenih Američkih Država?
• Kakva su saznanja Europske komisije u pogledu mogućih lijekova protiv COVID-19 u Europi? Koji su idući koraci Europske komisije u borbi protiv COVID-19?

"Komisija je 28. srpnja 2020. s farmaceutskim poduzećem Gilead potpisala ugovor u vrijednosti od 63 milijuna EUR kako bi osigurala lijek Veklury (remdesivir) za liječenje oko 30 000 bolesnika. Veklury je prvi lijek odobren na razini EU-a za liječenje bolesti COVID-19. Uz potporu Komisije serije lijeka Veklury dostupne su državama članicama i Ujedinjenoj Kraljevini. Prva pošiljka (za oko 7300 bolesnika) zaprimljena je u kolovozu, a druga (za oko 12 500 bolesnika) u prvoj polovini rujna. Posljednja pošiljka planirana je za početak listopada 2020.
Komisija priprema zajednički postupak nabave dodatnih količina tog lijeka, koje bi trebale zadovoljiti potrebe od listopada 2020. Do danas je 36 zemalja iskazalo interes za nabavu lijeka Veklury u okviru Sporazuma o zajedničkoj nabavi.
Komisija zajedno s Europskom agencijom za lijekove (EMA) pomno prati razvoj novih lijekova za bolest COVID-19 i primjenjuje mehanizme za ubrzavanje postupka odobravanja, kao što su kontinuirani pregled podataka i ubrzani postupak procjene. EMA neprestano informira javnost o suradnji s proizvođačima lijekova. EMA je do 2. rujna 2020. dovršila 17 postupaka znanstvenog savjetovanja o potencijalnim lijekovima za bolest COVID-19, a u tijeku su još 22 postupka. U kontaktu je i s proizvođačima 158 potencijalnih lijekova i 38 potencijalnih cjepiva protiv bolesti COVID-19.
Komisija je 15. srpnja 2020. objavila Komunikaciju o pripravnosti za brzo djelovanje protiv bolesti COVID-19 u kojoj se navode mjere koje treba poduzeti na razini EU-a i na nacionalnoj razini u cilju suzbijanja ponovnog izbijanja bolesti COVID-19."

Popratno s javnozdravstvenom krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, na svjetskom tržištu došlo je i do poremećaja ponude i potražnje u proizvodnji te obradi nafte što je prouzročilo značajan pad cijena nafte i naftnih derivata. Iako proizvodnja naftnih derivata ne predstavlja jednu od značajnih industrijskih aktivnosti država članica, posljedice promjena cijena nafte imaju značajan utjecaj na industriju Europske unije. Potrebno je imati na umu kako je svjetsko naftno tržište tijekom godina doživjelo mnoge distorzije i šokove, ali niti jedan šok nije bio sličan i snažan kao ovaj. Iako postepeno dolazi do stabilizacije, tržište nafte i dalje je krhko te se ne smije isključiti opasnost od potencijalnog drugog vala COVID-19 koji bi dodatno mogao narušiti svjetsku ponudu i potražnju te tako direktno utjecati na razne industrije u Europi. S tim u vezi:

Može li Europska komisija iskoristiti svoj utjecaj na svjetskoj razini kako bi diplomatskim putem postigla dogovor o ograničenju proizvodnje nafte u svrhu stabiliziranja ponude i potražnje?

Planira li Europska komisija implementaciju određenog mehanizma zaštite putem kojeg bi se obranili od potencijalne naftne krize?

"Komisija smatra da su otvorena, transparentna, konkurentna i fleksibilna tržišta energije ključna sastavnica globalne energetske sigurnosti. Pandemija COVID-a 19 utjecala je na potražnju za naftom, prije svega tako što je zbog mjera ograničavanja kretanja smanjen intenzitet prometa. Kad je riječ o ponudi, veliki proizvođači već su u travnju 2020. poduzeli mjere za prilagodbu proizvodnje kako bi smanjili preveliku ponudu sirove nafte na globalnom tržištu.
Kako bi se jamčio kontinuitet opskrbe naftnim derivatima, Direktivom 2009/119/EZ uspostavljen je mehanizam kojim se države članice obvezuju da održavaju zalihe za slučaj nužde, u količinama koje odgovaraju 90-dnevnom neto uvozu ili 61-dnevnoj potrošnji, ovisno o tome što je od to dvoje veće. Zalihe moraju biti odmah dostupne, tako da se u slučaju krize mogu brzo rasporediti tamo gdje su najpotrebnije. Kako je navedeno i u dokumentu službi Komisije o dobrim praksama za izbjegavanje rizika u energetskom sektoru povezanih s pandemijom,, Direktivom se državama članicama omogućuje dovoljno fleksibilnosti da osiguraju odgovarajuće zalihe nafte za slučaj nužde koje će biti dovoljne za zadovoljavanje potreba nakon pandemije. Od početka pandemije COVID-a 19 Komisija je u kontaktu s koordinacijskom skupinom za opskrbu naftom i prati sigurnost opskrbe naftom. Ta je grupa sastavljena od stručnjaka iz država članica i pomaže Komisiji u analiziranju sigurnosti opskrbe naftnim derivatima i koordiniranju nacionalnih mjera u slučaju poremećaja opskrbe."

Zaštita sigurnosti i zdravlja građana apsolutni je prioritet svih europskih institucija. Pojava pandemije povećala je potražnju za zaštitnom medicinskom opremom kao što su maske. Sudjelujući u razmjeni mišljenja s članovima Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO), u odnosu na sigurnost proizvoda, povjerenik za pravosuđe, Didier Reynders, izjavio je da je osam država članica notificiralo više od sedam milijuna nesigurnih maski putem sustava RAPEX, koje su potom povučene s jedinstvenog tržišta. S tim u vezi:

1. Koje su to točno države članice koje su notificirale nesigurne maske putem sustava RAPEX, kao što je kazao povjerenik Reynders? Gdje su te maske proizvedene i koji su najčešće razlozi zbog kojih su povučene s jedinstvenog europskog tržišta?

2. Na koji način je utvrđeno da maske ne zadovoljavaju sigurnosne standarde?

3. Na koji način potrošači najjednostavnije mogu identificirati i prepoznati masku koja ne zadovoljava sigurnosne standarde i s tim u vezi, planira li Europska komisija izdati smjernice kojima bi europske potrošače informirala o najčešćim neispravnostima zaštitne opreme?

4. Što Europska komisija poduzima kako bi jamčila da se potrošači mogu pouzdati u vjerodostojnost certifikata o sigurnost proizvoda i kako bi uklonila s tržišta sve one proizvode koji imaju lažne certifikate?

"Prijavljene mjere u sustavu Safety Gate/RAPEX (sustav brzog uzbunjivanja za opasne neprehrambene proizvode) koje se odnose na zaštitne maske sredinom rujna 2020. obuhvaćale su oko 23 milijuna artikala.
O tim su mjerama izvijestile Belgija, Hrvatska, Danska, Estonija, Njemačka, Francuska, Mađarska, Italija, Latvija, Luksemburg, Malta, Poljska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Glavni problemi bili su nedovoljni kapaciteti filtriranja ili nepravilna prilagodba maski na lice te izostanak certificiranja koje zahtijevaju relevantna europska tijela.
Od 121 zaprimljene prijave, 104 su se odnosile na maske proizvedene u Narodnoj Republici Kini, dvije na maske proizvedene u Meksiku, po jedna na maske iz Danske, Turske, Ukrajine i Vijetnama, a u 11 slučajeva podrijetlo nije prijavljeno ili nije poznato.
Osim mjera koje poduzimaju pojedine zemlje, 23 zemlje trenutačno provode koordinirane mjere nadzora tržišta u pogledu sigurnosti proizvoda koje bi mogle pomoći u sprečavanju zaraze bolešću COVID-19. Rezultati tih mjera očekuju se do kraja 2020.
Potrošači mogu provjeriti imaju li zaštitne maske, obuhvaćene Uredbom o osobnoj zaštitnoj opremi (zaštitne maske FFP), oznaku CE i četveroznamenkasti broj „prijavljenog” tijela koje je provelo ocjenjivanje sukladnosti. Taj se broj može usporediti s popisom nadležnih prijavljenih tijela u bazi podataka Nando. Izostanak bilo kojeg od ta dva elementa na maskama pokazatelj je nesukladnosti.
Za kirurške maske obuhvaćene područjem primjene Direktive i Uredbe o medicinskim proizvodima obvezna je samo oznaka CE, koja se može staviti na ambalažu.
Sumnjivi nesigurni proizvodi mogu se prijaviti nacionalnoj službi za pritužbe u području sigurnosti proizvoda, koja može razmotriti takve slučajeve kako bi osigurala sigurno jedinstveno tržište."

The European Directive 2002/98/EC on human blood and blood components recently turned 17 years old. Both the community and the Commission’s review have indicated that the Directive needs to be updated to reflect recent developments, including addressing the challenge of blood shortages which have become more acute over recent weeks. The European Centre for Disease Control and Prevention recently strongly advised the implementation of Patient Blood Management (PBM) in order to address blood shortages.

Will the European Commission re-open Directive 2002/98/EC, the EU Blood Directive, and include the concept of Patient Blood Management within it to better manage the European blood supply?

Would the Commission welcome initiatives and funding proposals to establish a European Network of Centres of Excellence to support PBM education and implementation among the European healthcare community, in line with the needs listed in the 2017 PBM guidelines published by the Commission?

Europa je jedno od glavnih turističkih odredišta u svijetu zahvaljujući kulturnoj baštini koja uključuje povijesne gradove, arheološka nalazišta, industrijska nalazišta, interpretacijske sadržaje, gastronomiju i glazbu. Upravo je kulturni turizam jedinstven i prepoznatljiv dio europskog turističkog sektora koji privlači međunarodne posjetitelje izvan Europe. Prema pojedinim procjenama, kulturni turizam čini 40% cjelokupnog europskog turizma, a 4 od 10 turista bira svoje odredište na temelju kulturne ponude. Izbijanjem bolesti COVID-19 posebno je pogođen kulturni turizam što je rezultiralo time da čak 89% država svijeta zatvori nalazišta svjetske baštine UNESCO-a. Negativan utjecaj krize se, prije svega, manifestira socijalnim i ekonomskim učincima te su se značajno narušila socijalna prava umjetnika i kreativnih profesionalaca, pravo pristupa kulturi kao i zaštita raznolikosti kulturnih izraza. Uzevši u obzir da ova kriza ima potencijal širenja i produbljivanja socijalne, teritorijalne i ekonomske nejednakosti određenih regija:

Koji su planovi Komisije u otklanjanju ekonomske, teritorijalne i socijalne divergencije u pogođenim područjima gdje prevladava kulturni turizam?

Koji su daljnji planovi Komisije za revitalizaciju turizma općenito, odnosno na koji način Komisija nastoji potaknuti promjenu prema participativnijem, uključivijem i pravednijem turističkom modelu za Europsku uniju usmjerenom na klimatske ciljeve, socijalnu uključenost, smanjenje nejednakosti, održivost i otpornost?

"Komisija pomno prati učinak bolesti COVID-19 na gospodarske, teritorijalne i socijalne nejednakosti te je predložila uspostavu novog instrumenta za oporavak Next Generation EU(1) u vrijednosti od 750 milijardi EUR kako bi pružila potporu najpogođenijim državama članicama, regijama i sektorima. Tim paketom oporavka turizam se prepoznaje kao jedan od najpogođenijih ekosustava. Komisija surađuje s državama članicama kako bi osigurala da se nacionalnim planovima za oporavak i otpornost u kontekstu instrumenta Next Generation EU poveća otpornost i pridonese zelenoj i digitalnoj tranziciji EU-a. U okviru tog instrumenta, inicijativa REACT-EU može pružiti potporu svim gospodarskim sektorima, uključujući i sektore turizma i kulture koji su jako pogođeni.
Nadalje, u okviru prijedloga o Europskom fondu za regionalni razvoj za razdoblje 2021.–2027.(2) novim posebnim ciljem koji je obuhvaćen ciljem politike br. 4 („Europa s istaknutijom socijalnom komponentom”) predviđaju se ulaganja u kulturu i turizam kojima će se pridonijeti ciljevima socijalne uključenosti i europskog stupa socijalnih prava.
Isto tako, u okviru cilja politike br. 5 („Europa bliža građanima”)(3) moguće je ulaganje u turizam kao dio sveobuhvatnih strategija teritorijalnog razvoja koje se odnose na lokalne potrebe i uključuju relevantne dionike i građane slijedeći integrirani pristup.
Nadalje, Komisija je 12. listopada 2020. održala Europsku konvenciju o turizmu kako bi institucije EU-a zajedno s industrijom, regijama, gradovima i drugim dionicima EU-a utvrdile ciljeve za budućnost europskog turizma. Tijekom konvencije pokrenuta je rasprava o tome kako države članice, institucije EU-a i industrija zajedno mogu osigurati daljnji razvoj turizma u Europi prema održivijim, klimatski neutralnijim, otpornijim i socijalno uključivijim modelima."

New-born screening (NBS) is a form of preventive health care practice that tests infants shortly after birth for a list of disorders before symptoms emerge.

NBS allows for timely access to treatment and effective care resulting in improved clinical outcomes.

Early condition management is important for rare progressive neuromuscular disorders causing severe physical disabilities, including Spinal Muscular Atrophy (SMA), a leading genetic cause of infant mortality, and Duchenne Muscular Dystrophy (DMD), the most common fatal genetic disorder diagnosed in childhood.

Treating patients early enables them to survive and facilitate their development by slowing disease progression and improving life quality.

NBS programmes vary across EU Member-States with some screening for more than forty conditions while others only five, as there is no unified systematic approach leading to huge disparities in terms of the type of diseases screened, with consequent inequalities for European patients. In 2013, after a request by the Commission, the EU Committee of Experts on Rare Diseases recognised the added- value of enhanced collaboration in this area, including discussion on common criteria and joint assessment of new proposals regarding NBS.

How does it plan to harmonise NBS across Europe, while respecting the subsidiarity principle?

Would there be value of a common NBS framework providing clear criteria and mechanisms for diseases selection and in proposing a “recommended minimum” NBS list?

Europska komisija dana 19. veljače 2020. predstavila je svoju komunikaciju o europskom pristupu umjetnoj inteligenciji kojom započinje široka javna rasprava o ovoj važnoj temi. Međutim, u objavljenim komunikacijama nedovoljno prostora posvećeno je ulozi umjetne inteligencije u agresivnom reklamiranju proizvoda i usluga ranjivim kategorijama potrošača i personaliziranom oblikovanju kupovne cijene na internetskim platformama.

Tako se događa da se temeljem analize osobnih podataka potrošača, njihovih ranijih kupovnih preferencija te pretraživanja na tražilicama, zaduženim građanima nekontrolirano nude različiti financijski mehanizmi, osobama koje pokazuju sklonost klađenju nude se različite poveznice za on- line klađenja, a oboljelima od kroničnih bolesti, nekontrolirano se nude različiti dodaci prehrani.

1. Kako Europska komisija planira osigurati da se umjetna inteligencija neće koristiti na način da se njome na potrošače vrši agresivno reklamiranje?

2. Može li Europska komisija jamčiti da se umjetna inteligencija neće koristiti na način da se pomoću nje oblikuje personalizirana kupovna cijena proizvoda i/ili usluga na internetskim platformama, a temeljem obrade podataka o ranijim pretraživanjima i kupovnim sklonostima potrošača?

Budući da ne postoji usklađena definicija energetskog siromaštva, nije moguće odrediti konačan broj energetski siromašnog stanovništva. Države članice obvezne su pri ocjenjivanju broja energetski siromašnih kućanstava utvrditi i objaviti skup kriterija. Međutim, prema podacima Eurostata, 7,3 % stanovništva EU-a izjavilo je da ne mogu podmiriti primjereno zagrijavanje svojih domova. K tome, Opservatorij za energetsko siromaštvo, koji je Komisija osnovala u siječnju 2018., razvio je niz pokazatelja koje treba promatrati i upotrebljavati u kombinaciji(.
Komisijine mjere za pomoć u rješavanju energetskog siromaštva uključuju davanje smjernica državama članicama o pokazateljima te usporednu pripremu inicijative „vala obnove” radi suočavanja s dvostrukim izazovom osiguravanja energetske učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti.
Uz to, Komisija će provoditi zakonodavstvo povezano s energetskim siromaštvom, što uključuje provedbu Uredbe 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom, kojom se od država članica koje su utvrdile znatan broj energetski siromašnih kućanstava zahtijeva da odrede okvirne ciljeve za smanjenje energetskog siromaštva u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima i procjenu dugoročnih strategija obnove koje su izradile države članice u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada, a koje uključuju mjere za suzbijanje energetskog siromaštva.
Kad je riječ o zdravstvenim pitanjima, u okviru programa Obzor 2020. postoji nekoliko socioekonomskih projekata za procjenu koristi za zdravlje koje proizlaze iz mjera energetske učinkovitosti. Predviđeno je da se projekti takve prirode podupiru i u okviru budućeg programa Obzor Europa.

Prema Godišnjem izvješću Europske agencije za lijekove za 2019. o korištenju posebnog doprinosa za lijekove za rijetke bolesti, u Uniji je od 2000. odobreno 169 takvih lijekova.

Dvadeset godina nakon usvajanja Uredbe (EZ) br. 141/2000 (Uredba o lijekovima za rijetke bolesti) očito je da taj zakonodavni akt ispunjava svoju svrhu poticanja skupog istraživanja i razvoja medicinskih proizvoda za rijetke bolesti. Iz navedenog je izvješća također vidljivo da je 2019. odobreno samo pet novih lijekova za rijetke bolesti. Osim toga, broj podnesenih zahtjeva za uvrštenje određenih lijekova u skupinu lijekova za rijetke bolesti bio je isti kao u 2018. S obzirom na to da Komisija ocjenjuje funkcioniranje Uredbe o lijekovima za rijetke bolesti:

1. Smatra li da je taj zabrinjavajući trend u pogledu novih lijekova za rijetke bolesti povezan s poticajima za pronalazak terapije za rijetke bolesti koji su posljednjih nekoliko godina dostupni znanstvenicima koji rade na razvoju i istraživanju?
2. Koje će korake poduzeti kako bi pomogla europskoj farmaceutskoj i biotehnološkoj industriji da zadrži položaj inovatora i svjetskog predvodnika, kao što je navedeno u njezinu mandatnom pismu?

"1. Osiguravanje boljeg funkcioniranja jedinstvenog tržišta usluga vrlo je važno Komisiji. Pritom je prioritet osigurati bolju provedbu i osiguravanje primjene postojećih pravila na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Radi toga je Komisija nedavno donijela Akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta. U njemu su utvrđene mjere za uklanjanje postojećih prepreka i preventivne mjere kako bi se izbjegla pojava novih prepreka, među ostalim za prekogranično pružanje usluga. Među najvažnijim aspektima plana su jačanje partnerstva s državama članicama i osnivanje radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta.
2. Uz Akcijski plan Komisija je objavila i Komunikaciju i radni dokument službi Komisije s procjenom trajnih prepreka jedinstvenom tržištu. Utvrdila je glavne prepreke jedinstvenom tržištu usluga, kao što su restriktivni nacionalni propisi (na primjer zahtjevi u pogledu pristupa određenim djelatnostima i obavljanja tih djelatnosti ili zanimanja) ili administrativni zahtjevi (na primjer formalnosti za upućivanje radnika). Uzimajući u obzir provedbu Akcijskog plana, Komisija će procijeniti potrebu za daljnjim regulatornim mjerama za uklanjanje prepreka, među ostalim u području usluga, te 2021. izvijestiti o rezultatima te analize.
3. Komisija je 2018. objavila vodič) kako bi pomogla malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) da prihvate tehnološke promjene te ih potaknula da stavljaju svoju robu i usluge na tržište digitalnim putem. Od 12. srpnja 2020. primjenjivat će se Uredba o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja. Za budućnost je u Komunikaciji Komisije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” utvrđena strategija za ažuriranje okvira za digitalne usluge u EU-u. To će uključivati Akt o digitalnim uslugama, kojim će se manjim poduzećima pružiti veća pravna jasnoća i jednaki uvjeti kako bi nudili svoje robe i usluge digitalnim putem i preko granica."

U Europi od šećerne bolesti boluje 66 milijuna odraslih osoba u dobi od 18 do 99 dok broj smrti premašuje 700.000 osoba godišnje. Troškovi liječenja i skrbi za ovu bolest iznose oko 190 milijardi eura na godišnjoj razini, a prema nekim procjenama ako se ne poduzmu usklađeni postupci u tretiranju bolesti broj odraslih osoba s dijabetesom u Europi mogao bi se povećati za 22% do 2035. godine. Ako se Europa želi uspješno suočiti s rastućim teretom ove bolesti potrebne su hitne i odgovarajuće mjere te snažnija potpora nacionalnim pružateljima zdravstvenih usluga.

1. Planira li Komisija izdvojiti više sredstava iz europskog proračuna za financiranje istraživanja, prevencije te rane dijagnoze dijabetesa s obzirom na to da procjene IDF-a (International Diabetes Federation) ukazuju na to da kašnjenja u dijagnozi i nedostatak liječenja u konačnici mogu povećati troškove zdravstvene skrbi u budućnosti? Kronične bolesti poput dijabetesa mogu smanjiti prihode kućanstva, što može dovesti do siromaštva, a posljedično u dugom roku to može imati negativan utjecaj na BDP.

2. Poduzima li Komisija preventivne korake za kontrolu porasta slučajeva dijabetesa? Ako da, koje?

3. Planira li Komisija donijeti Europski akcijski plan za prevenciju i kontrolu dijabetesa?

"Komisija se dijabetesom bavi u okviru svojeg rada na nezaraznim bolestima, pri čemu je usmjerena na prevenciju, jačanje zdravstvenih sustava i potporu državama članicama u postizanju ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda i dobrovoljnih ciljeva Svjetske zdravstvene organizacije. Komisija podupire inicijative kojima se promiče aktivan način života i zdrava prehrana, jer su način života i prehrana čimbenici rizika za dijabetes, među ostalim u okviru strategije „od polja do stola” čiji je jedan od glavnih ciljeva promicanje prelaska na zdravu i održivu prehranu i provedba Preporuke Vijeća o promicanju tjelesne aktivnosti korisne za zdravlje. U okviru programa Erasmus+ financiraju se projekti kojima se promiče tjelesna aktivnost, a Europskim tjednom sporta promiče se bavljenje sportom.
Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima nastoji poticati primjere najbolje prakse među zemljama.
Za program Obzor Europa predlaže se 7,7 milijardi EUR za rješavanje izazova povezanih sa zdravljem, uključujući borbu protiv nezaraznih bolesti i smanjenje tereta koji one predstavljaju. Osim toga, Komisija je nedavno predložila povećanje sredstava za program Obzor Europa, čime će se obuhvatiti istraživanja u području zdravlja, otpornosti i digitalne tranzicije.
Prijedlogom novog programa „EU za zdravlje” Komisija želi poduprijeti dugoročnu viziju poboljšanja zdravstvenih ishoda zahvaljujući učinkovitim i uključivim zdravstvenim sustavima u cijelom EU-u, boljoj prevenciji i nadzoru bolesti, promicanju zdravlja, boljem pristupu zdravstvenoj zaštiti, dijagnosticiranju i liječenju te prekograničnoj suradnji u sektoru zdravstva.
U tom kontekstu Komisija trenutačno ne planira predložiti europski akcijski plan za prevenciju i kontrolu dijabetesa."

Zbog pojave pandemije uzrokovane novim tipom koronavirusa, potrošači sve češće odlučuju proizvode kupovati putem internetskih platformi. Brojna nacionalna tijela za zaštitu prava potrošača prijavljuju slučajeve obmanjujuće i zavaravajuće prakse trgovaca. Tako je talijansko regulatorno tijelo blokiralo internetsku platformu na kojoj je sasvim neutemeljeno reklamiran preparat s aktivnim antiviralnim sastojcima za HIV uz tvrdnju da je to lijek za COVID-19. S druge strane, medicinske maske reklamiraju se uz naznaku njihove ograničene količine, kako bi se kod potrošača izazvala panika. Sve ovo predstavlja eklatantan primjer kršenja Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi. S tim u vezi:

1.) Koje konkretne djelatnosti vrši Komisija kako bi osigurala da se u potpunosti provodi Direktiva o nepoštenoj poslovnoj praksi te da se pravodobno sankcioniraju slučajevi obmanjujuće i zavaravajuće prakse, naročito u kontekstu aktualne pandemije?

2.) Koje mjere Komisija planira provesti kako bi pojačala suradnju s nacionalnim tijelima za zaštitu potrošača, a sve s ciljem informiranja potrošača o zavaravajućim i nepoštenim poslovnim praskama na jedinstvenom tržištu?

Stanje zdravstvenog sektora u pogledu održivosti sve je lošije. Problemi povezani s dostupnošću, pristupačnošću i cijenom lijekova, kao i ovisnost o proizvodnji trećih zemalja izvan EU-a, neki su od primjera neodrživih okolnosti koje oslabljuju naše zdravstvene sustave i predstavljaju prepreke tome da pacijenti na održiv način mogu pristupiti lijekovima. U kontekstu svojeg programa rada za 2020. Komisija je najavila nezakonodavnu farmaceutsku strategiju za Europu koja se očekuje u četvrtom tromjesečju 2020. Kako bi se postigli ciljevi osiguravanja održivog pristupa za pacijente i održavanja konkurentnosti i atraktivnosti naše europske industrije, važno je okupiti sve važne dionike oko jednog stola kako bi se iznašao bolji način rada, kako bi se izolirani sustavi povezali u potrebne sinergije i kako bi se predložila prikladna rješenja.

U kontekstu te nadolazeće strategije, planira li Komisija uspostaviti farmaceutski forum na visokoj razini na kojem bi se okupili donositelji politika, regulatori, platitelji, pacijenti, predstavnici industrije i drugi relevantni dionici kako bi se razvio zajednički i koordiniran pristup rješavanju problema održivosti u farmaceutskom sektoru, poput nestašica, i zajamčio pristup lijekovima za pacijente u EU- u na održivom, ali konkurentnom, jedinstvenom tržištu za farmaceutski sektor?

"Farmaceutska strategija za Europu, koja će biti predstavljena 2020., temeljit će se na holističkom pristupu usmjerenom na pacijenta kojim će se osigurati opskrba sigurnim i cjenovno pristupačnim lijekovima kako bi se zadovoljile potrebe pacijenata i zajamčila održivost zdravstvenih sustava i potpora europskoj farmaceutskoj industriji, kako bi ona očuvala svoju ulogu inovatora i svjetskog predvodnika. Pandemija bolesti COVID-19 pogoršala je problem ovisnosti EU-a o uvozu lijekova i aktivnih farmaceutskih sastojaka iz trećih zemalja. To ukazuje na potrebu za strategijom otpornom na promjene u budućnosti, koja uključuje iskustva stečena tijekom upravljanja posljedicama krize na javnozdravstvene sustave u EU-u.
U tom je pogledu ključna suradnja sa svim relevantnim partnerima. Komisija već surađuje s državama članicama i Europskom agencijom za lijekove u okviru Odbora za farmaceutiku te se namjerava povezati sa svim relevantnim dionicima i građanima u kontekstu sveobuhvatnog postupka savjetovanja. Iako Komisija trenutačno ne namjerava u bliskoj budućnosti uspostaviti forum na visokoj razini poput onog koji su naveli uvaženi zastupnici, ta će se mogućnost dodatno razmotriti."

Europska unija vodeći je svjetski izvoznik farmaceutskih proizvoda čija je vrijednost izvoza u 2018. iznosila čak 169,3 milijarde eura. Unatoč navedenomu, države članice sve se više susreću s problemom nestašice lijekova. Uz to, procjenjuje se da je čak 80 % sastojaka za proizvodnju antibiotika proizvedeno u NR Kini. Također, uzima se da je Indija najznačajniji svjetski proizvođač generičkih lijekova. Istovremeno, indijske vlasti su početkom ožujka 2020. ograničile izvoz 26 aktivnih djelatnih tvari i lijekova, većinom antibiotika. K tome, problem predstavlja i mali broj istraživanja o nestašici lijekova u EU-u koja bi služila kao znanstvena podloga ozbiljnom zakonodavnom radu. S obzirom na navedeno:

1. Koje mjere Europska komisija namjerava poduzeti kako bi vratila proizvodnju lijekova u Europsku uniju i time osigurala europski suverenitet u proizvodnji lijekova?
2. Kada će Europska komisija provesti dubinsku analizu problema nestašice lijekova u Europskoj uniji i Europskom parlamentu predstaviti rezultate takve analize?
3. Namjerava li Europska komisija uložiti napore kako bi se uspostavio europski sustav dojave nestašice lijekova?

"Komisija je svjesna sve veće ovisnosti farmaceutske industrije o sirovinama, aktivnim farmaceutskim sastojcima, međuproizvodima i proizvodnim kapacitetima iz trećih zemalja, uglavnom Azije. Komisija će na pitanje ovisnosti o aktivnim farmaceutskim sastojcima nastojati odgovoriti u predstojećoj farmaceutskoj strategiji za Europu, u sinergiji s drugim inicijativama Komisije, posebno s industrijskom strategijom. U tom je kontekstu Komisija već pokrenula rasprave s državama članicama u Odboru za farmaceutiku.
U okviru predstojeće farmaceutske strategije za Europu izradit će se studija o nestašicama lijekova u EU-u u kojoj će se iznijeti podaci o temeljnim uzrocima nestašica, procijeniti postojeća pravna obveza osiguravanja stalne opskrbe te utvrditi i ocijeniti moguće buduće mjere kojima bi se mogao otkloniti rizik od nestašica, uključujući uvođenje europskog sustava dojave nestašice lijekova."

Svjetski program za hranu objavio je dana 21. travnja 2020. redovito godišnje Izvješće o prehrambenoj krizi u svijetu. U Izvješću su navedeni alarmantni podaci. Naime, procijenjeno je da je u svijetu u 2019. čak 135 milijuna ljudi bilo izloženo akutnoj gladi što predstavlja povećanje od gotovo 22% u odnosu na podatke za 2018. godinu. Zbog pojave pandemije uzrokovane bolešću COVID-19, taj broj bi u 2020. mogao narasti na 250 milijuna, poglavito zbog poteškoća u opskrbi hranom. Posebno zabrinjava da se podaci u najvećoj mjeri odnose na Europskoj uniji susjedne prostore: Afriku i Srednji Istok. K tome, više je specijaliziranih agencija Ujedinjenih naroda upozorilo na povećani rizik od nestašice hrane u svijetu zbog utjecaja pandemije na svjetsku trgovinu i opskrbne lance. S tim u vezi:

Koje aktivnosti Europska komisija provodi na međunarodnom planu kako bi osigurala da poteškoće u opskrbi hranom u trećim državama ne dovedu do povećanja broja stanovništva koje je izloženo akutnoj gladi?

Može li problem opskrbe hranom u trećim državama dovesti do porasta pokušaja nezakonitih ulazaka na prostor Europske unije?

Očekuje li Europska komisija da bi se utjecaj pandemije na svjetsku trgovinu mogao negativno odraziti na dostupnost prehrambenih proizvoda u Europskoj uniji?

"1) COVID-19 snažno će utjecati na sigurnost opskrbe hranom. U nekim zemljama pandemija dodatno pogoršava već osjetljivu situaciju uzrokovanu klimatskim promjenama, sukobima i štetočinama kao što su pustinjski skakavci i jesenske sovice. Komisija s nekoliko partnera pomno prati globalnu situaciju sigurnosti opskrbe hranom u okviru globalne mreže za krize povezane s hranom. Programi suradnje prilagođavaju se novom kontekstu kako bi se spriječile i uklonile negativne posljedice za sigurnost opskrbe hranom i ishrane, posebice za najranjivije.
2) Problemi s opskrbom hranom mogu biti jedan od čimbenika u odlučivanju o migrantima i izbjeglicama, ali te odluke u konačnici ovise o složenom nizu različitih čimbenika. Većina nezakonitih migranata koji stižu u Europu traži azil te nije primijećen nikakav linearni odnos između promjena u sigurnosti opskrbe hranom i nezakonitih migracija. EU vrlo pomno prati šire socioekonomske posljedice pandemije bolesti COVID-19. Osim problema s opskrbom hranom, moguće je povećanje nejednakosti, društvenih napetosti, nezadovoljstva i političkih nemira, posebice u najugroženijim zemljama razorenim ratom.
3) Pandemija bolesti COVID-19 uzrokovala je dosad neviđene poteškoće za poljoprivredno-prehrambeni sektor EU-a koji se dosad pokazao učinkovitim i otpornim. EU neovisno priskrbljuje većinu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Uvoze se uglavnom proizvodi koji se ne proizvode u EU-u (npr. kava i kakao) ili čija količina ne zadovoljava potražnju (npr. soja). Iako je rukovanje teretom moglo privremeno utjecati na trgovinu, osnovni su trgovinski putovi za primarnu robu ostali otvoreni. Komisija stoga ne očekuje negativne učinke na dostupnost hrane u Europi."

Pitanje za pisani odgovor E-000645/2020
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol

Predmet: Pravni mehanizam kolektivne zaštite

Nastavno na aferu Dieselgate, Europska komisija je prijedlogom Direktive o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ predvidjela pravni mehanizam zaštite kolektivnih (skupnih) interesa potrošača. Međutim, osim potrošača, u aferi Dieselgate oštećene su i druge skupine koje svoja prava na popravljanje štete neće moći ostvariti po ovoj Direktivi jer se ne ubrajaju u kategoriju potrošača. Među ostalima, to su i pješaci koji su udisali štetne emisije emitirane iz neispravnih motornih vozila zahvaćenih skandalom Dieselgate. Slijedom navedenog:

1. Koje pravne mehanizme Europska komisija planira predložiti i kada, a koji će štititi i interese skupina koje posredno trpe štetu nastalu kao posljedica štetnog događaja, kao što su pješaci u aferi Dieselgate?
2. U kontekstu Europskog zelenog plana, koje pravne mehanizme planira predložiti Komisija, a koji će štititi kolektivne interese oštećenika kojima šteta nastane kao posljedica štetnih događaja – ekoloških incidenata?

HR
E-000645/2020
Odgovor g. Reyndersa u ime Europske komisije
(30.4.2020)

Prijedlogom direktive o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača[1] obuhvaćena je šteta prouzročena potrošačima[2]. Područjem primjene tog Komisijinog prijedloga nisu obuhvaćene drugi oštećenici osim potrošača. Ta je direktiva trenutačno u postupku zakonodavnih pregovora. Kako je navedeno u odredbi o preispitivanju, Komisija će provesti evaluaciju te direktive najranije pet godina nakon početka njezine primjene, a evaluacijom će se obuhvatiti i područje primjene te direktive.

Preporukom Komisije iz 2013. o zajedničkim načelima za kolektivne preventivne tužbe i tužbe radi naknade štete[3] olakšava se pristup pravosuđu u slučajevima masovne štete. Ta je preporuka i dalje relevantna za povrede propisa koje nisu obuhvaćene predloženom direktivom.

U skladu s općim načelima prava EU-a, Poveljom o temeljnim pravima i Aarhuškom konvencijom[4]  Sud Europske unije potvrdio je da pojedinci i udruge za zaštitu okoliša imaju pravo na pokretanje pravnog postupka u pogledu odluka i propusta nacionalnih uprava u području, među ostalim, zakonodavstva EU-a o onečišćenju zraka. Komisija radi na isticanju važnosti te sudske prakse[5], a u europskom zelenom planu stoji da će Komisija razmotriti poduzimanje mjera kako bi građanima omogućila bolji pristup pravosuđu pred nacionalnim sudovima u svim državama članicama. Osim toga, Direktivom o odgovornosti za okoliš[6] nadležnim tijelima omogućeno je da, u slučaju incidenata s utjecajem na okoliš, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev građana donose odluke o sanaciji štete za okoliš te osiguraju da odgovorni subjekt bude dužan o vlastitom trošku obnoviti oštećene prirodne resurse.

[1] Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o udružnim tužbama za zaštitu kolektivnih interesa potrošača i stavljanju izvan snage Direktive 2009/22/EZ, COM(2018) 0184 final.

[1] Zavaravajuće tvrdnje o ekološkoj prihvatljivosti proizvoda i druge prakse koje su nepoštene prema potrošačima mogle bi predstavljati kršenje Direktive o nepoštenoj poslovnoj praksi (Direktiva 2005/29/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 11. svibnja 2005. o nepoštenoj poslovnoj praksi poslovnog subjekta u odnosu prema potrošaču na unutarnjem tržištu i o izmjeni Direktive Vijeća 84/450/EEZ, direktiva 97/7/EZ, 98/27/EZ i 2002/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća, kao i Uredbe (EZ) br. 2006/2004 Europskog parlamenta i Vijeća).

[1] Preporuka Komisije 2013/396/EU o zajedničkim načelima za kolektivne preventivne tužbe i tužbe radi naknade štete u državama članicama kod povrede prava zajamčenih zakonodavstvom Unije (SL L 201, 26.7.2013., str. 60.).

[1] Konvencija Gospodarske komisije Ujedinjenih naroda za Europu o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša, sklopljena u ime Europske zajednice Odlukom Vijeća 2005/370/EZ od 17. veljače 2005. )SL L 124, 17. svibnja 2005., str. 1.–3.).

[1] Vidjeti npr. Obavijest Komisije o pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša (2017/C275/01).

[1] Direktiva 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o odgovornosti za okoliš u pogledu sprečavanja i otklanjanja štete u okolišu.

Pitanje za pisani odgovor E-000832/2020
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol

Predmet: „Pravo na zaborav” za osobe koje su preboljele rak

Komisija je 4. veljače 2020. objavila plan djelovanja za europski plan za borbu protiv raka.

Činjenica da je u planu Komisije istaknuto „pravo na zaborav” ohrabrujuća je, s obzirom na pozitivan učinak koji to može imati na kvalitetu života osoba koje su preboljele rak. Imajući u vidu da će se 40 % stanovnika EU-a u nekom trenutku svojega života vjerojatno suočiti s rakom te da većina među nama poznaje nekoga tko je obolio od raka, bilo bi dobro što prije početi djelovati.

1. Može li se stoga, u svjetlu okvirnih rokova iznesenih u europskom planu za borbu protiv raka i već utvrđenih najboljih praksi u Francuskoj, Belgiji i Luksemburgu, ubrzati djelovanje EU-a u tom području?
2. Može li Komisija pružiti više informacija o zakonodavnim mjerama koje trenutačno razmatra kako bi se zajamčilo da osobe koje su preboljele rak diljem EU-a dobiju „pravo na zaborav”?

HR
E-000832/2020
Odgovor gđe Kyriakides u ime Europske komisije

(24.4.2020)

Komisija napominje da je zahvaljujući znatnom poboljšanju i razvoju lijekova i liječenja posljednjih desetljeća sve više građana izliječeno od kroničnih bolesti, uključujući rak, ili im je omogućen duži kvalitetan život.

Međutim, osobe koje su preboljele rak često nailaze na probleme u ostvarivanju prava na zdravstveno osiguranje, s hipotekama ili bankovnim kreditima, a riječ je o pravima koja mnogi od nas uzimaju zdravo za gotovo. To je vrlo važna tema kojoj će se Komisija posvetiti u okviru Europskog plana za borbu protiv raka.

Komisija pozdravlja inicijative kojima se povećava jednakost pristupa financijskim uslugama (kao što su hipoteke i osiguranje) za osobe koje su preboljele rak. Ona trenutačno detaljno analizira postojeće inicijative i nacionalne zakone u tom području te njihov učinak.

Međutim, s obzirom na to da je izrada Europskog plana za borbu protiv raka tek u ranoj fazi i činjenicu da je savjetovanje s dionicima u tijeku, prerano je za raspravu o specifičnim elementima, mjerama ili ciljevima koji bi se mogli obuhvatiti tim planom.

Pitanje za pisani odgovor E-000831/2020
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol

Predmet: Progoni kršćana – poštovanje ljudskih prava

Nedavni nemili događaji u Nigeriji skrenuli su pažnju na progon, učestalost progona i ubojstava kršćana. Prema recentnim izvješćima, Nigerija se pozicionirala kao država s najviše zabilježenih ubojstava kršćana.  

Kršćani u Nigeriji trpe nasilje od strane islamskih ekstremističkih skupina kao što su Fulani i Boko Haram, čije metode nerijetko podrazumijevaju ubojstva, otmice, tjelesne ozljede, oduzimanje sredstava za život i imovine. Samo 2019. godini zabilježeno je 1.350 ubojstava kršćana dok je od 2015. godine ubijeno više od 6.000 kršćana te je oko 12.000 protjerano iz svojih sela.

Na svjetskoj razini 2019. više od 245 milijuna kršćana bilo je žrtvama ozbiljnih progona što je 40 milijuna više nego što je to bio slučaj 2018. To znači da jedan od devet kršćana na globalnoj razini doživljava visoke razine progona, dok je 2018. godine ta protuvrijednost bila jedan prema dvanaest.

1. Sukladno vanjskoj i sigurnosnoj politici, na koji način Komisija namjerava spriječiti daljnje širenje mržnje prema kršćanstvu?
2. Koje metode Komisija može preporučiti kako bi se osiguralo poštovanje ljudskih prava i temeljnih sloboda Europljana koji su kršćani, a koji se nalaze u trećim zemljama?

HR E-000831/2020
Odgovor visokog predstavnika / potpredsjednika Borrella u ime Europske komisije
(23.4.2020)

Europska unija zabrinuta je zbog nesigurnosti koja prevladava u Nigeriji i osuđuje nasilje svih oblika, neovisno o vjerskom uvjerenju i/ili etničkom podrijetlu žrtava ili počinitelja. EU je podržao osudu koju je uputio nigerijski predsjednik u vezi s nedavnim ubojstvom Lawana Andimija, vođe Udruženja kršćana Nigerije koji je bio u zatočeništvu.

U Nigeriji živi gotovo jednak broj kršćana i muslimana. Nigerijski Ustav štiti slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi. Nasilni vjerski ekstremizam usmjeren je i na muslimane, kao i kršćane stvarajući kaos kad god je to moguće s ciljem podjele društva. Kroz povijest su različite skupine pobunjenika ciljale muslimane i kršćane. Iako nasilje ponekad doista može imati religijsku osnovu i biti prouzročeno konkurencijom za oskudne resurse, česti slučajevi nasilja u Nigeriji uzrokovani su i izvanvjerskim okolnostima, kao što su duboko ukorijenjeno siromaštvo i velika nejednakost, slabo obrazovanje i loš pristup uslugama, nezaposlenost mladih, etničke nesuglasice i opći osjećaj udaljenosti od vlasti.

Delegacija Europske unije u Nigeriji u redovitom je kontaktu s vjerskim organizacijama i vjerskim vođama. To je dio naše političke suradnje s ključnim sugovornicima i pomnog praćenja stanja u zemlji.

Prioritetno pitanje za pisani odgovor P-000376/2020
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Pascal Arimont, Mick Wallace, Grace O'Sullivan, Rory Palmer, Tomislav Sokol, Frances Fitzgerald, Jarosław Duda, Jerzy Buzek, Cindy Franssen, Jeroen Lenaers, Sirpa Pietikäinen, Tilly Metz, Frédérique Ries, Miriam Dalli, Joanna Kopcińska, Jadwiga Wiśniewska, Ewa Kopacz

Predmet: Razvoj objedinjene strategije EU-a za zdravlje mozga

Jedna trećina ljudi u životu doživi bolest mozga, zbog čega nastaju godišnji troškovi od 800 milijardi EUR u Europi – više od svih ostalih ozbiljnih bolesti zajedno. Bolesti mozga čine najproblematičniju skupinu bolesti među neprenosivim bolestima u Europi. Neurološki poremećaji najveći su svjetski uzrok invaliditeta i drugi uzrok smrti.

Na sastanku UN-a o neprenosivim bolestima 2018. godine mentalni i neurološki poremećaji dodani su kao 5. neprenosiva bolest.

1. Nakon tog dodavanja, koje je korake poduzela Komisije da bolje integrira neurološko zdravlje u svoj rad u području neprenosivih bolesti?
2. S obzirom na dokaze, hoće li Komisija razmotriti davanje većeg prioriteta neurološkom zdravlju i razvijanje objedinjene strategije EU-a za zdravlje mozga?

HR

P-000376/2020
E-000474/2020
E-000589/2020
Odgovor gđe Kyriakides u ime Europske komisije
(22.4.2020)

Komisija odlučno podržava države članice u ispunjavanju UN-ovih ciljeva održivog razvoja, uključujući cilj 3.4

Komisijina Upravljačka skupina za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima glavni je mehanizam za dijalog s nacionalnim ministarstvima zdravstva o nezaraznim bolestima. Od stvaranja te skupine Komisija primjenjuje horizontalni pristup u bavljenju temom nezaraznih bolesti. Predstavnici država članica u upravljačkoj skupini odabiru prioritetna područja za transnacionalno učenje i širenje primjera najbolje prakse.

U studenome 2018. upravljačka skupina je kao prioritetno područje odabrala mentalno zdravlje. U međuvremenu, na temelju niza aktivnosti Komisije upravljačka skupina je rangirala primjere dobre prakse prema njihovoj relevantnosti za nacionalnu primjenu. Komisija će te primjere dobre prakse podržati u okviru programa rada za 2020. Zdravstvenog programa EU-a. Upravljačka skupina nije dala prioritet određenim aktivnostima u vezi s neurološkim zdravljem ili zdravljem mozga te Komisija o toj temi neće razvijati posebnu strategiju.

U okviru programa Obzor 2020. trenutačno se financira Europsko područje istraživanja mozga čija je zadaća davanje preporuka u cilju izrade EU-ove strategije za istraživanje mozga. Te će se preporuke koristiti pri razvijanju partnerstva za zdravlje mozga u okviru programaObzor Europa EU podupire sljedeće ključne inicijative: zajednički program Istraživanje neurodegenerativnih bolesti. Mreža europskog financiranja za istraživanja u području neuroznanosti projekt„Human Brain” (Ljudski mozak)

Pitanje za pisani odgovor E-001352/2020
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol

Predmet: Pitanje migranata i koronavirusa (covid-19)

Prema zadnjim događajima i izvještajima o otvaranju turske granice, Europi prijeti novi val migranata, a neki izvještaju upućuju na to kako bi se situacija iz 2015. mogla ponoviti ako se ne donesu konkretne mjere. Kao posljedica otvaranja granica značajan broj državljana iz trećih zemalja okuplja se na granicama između Grčke i Turske, a od otvaranja do sad u ilegalnim prijelazima spriječeno je gotovo 25.000 migranata. Pored potencijalnog migrantskog problema tu je i problem suočavanja s koronavirusom (covid-19) te njegovo lako širenje s čovjeka na čovjeka. Bez stroge kontrole vala migracija to bi moglo uzrokovati iznimno štetne posljedice za građane EU-a kako u ekonomskom, socijalnom tako i u zdravstvenom smislu s obzirom na to da adekvatnog lijeka i cjepiva još nema. Sukladno navedenom:

Je li Europska komisija već počela poduzimati preventivne mjere u daljnjem širenju covida-19 među migrantima?

Planira li Europska komisija izgradnju karantene na tursko-grčkim granicama?

Koje mjere će Europska komisija donijeti da se osigura sprječavanje zaraženih u prelasku granice EU-a?

Koji su daljnji koraci Europske komisije u borbi protiv covida-19 kada je riječ o migrantima?

"Javno zdravlje prvenstveno je u nadležnosti nacionalnih tijela država članica. Komisija u potpunosti podupire mjere koje nacionalna tijela poduzimaju kako bi ograničila širenje bolesti COVID-19. Te bi se mjere trebale primjenjivati na nediskriminirajući način, bez obzira na državljanstvo i pravni status pojedinca. Komunikacijom o globalnom odgovoru EU-a na COVID-19) od 8. travnja 2020. predviđen je snažan odgovor EU-a kojim se podupiru vanjski partneri u borbi protiv virusa, među ostalim i kad je riječ o ranjivim migrantima.Izgradnja karantenskih objekata duž grčko-turske granice nije predviđena, ali se na pet otoka sa žarišnim točkama provode takve mjere, kao i mjere za evakuaciju oko 1 500 visokorizičnih migranata iz prihvatnih centara i unapređenje medicinskog osoblja i opreme. Nakon što je Grčka 2. ožujka 2020. aktivirala Mehanizam Unije za civilnu zaštitu, pružena joj je pomoć u naravi, odnosno više od 90 000 donacija, uglavnom u području mobilnosti i zdravstva te sanitarne potrepštine i skloništa. U drugom krugu pokrenutom 16. travnja 2020. Grčka je primila i prihvatila ponude za kontejnere, skloništa, sanitarne potrepštine te zdravstvene stanice. U skladu s Komunikacijom Komisije o privremenom ograničenju neobveznih putovanja u EU države članice uvele su ograničenja na vanjskim granicama koja se postupno ukidaju od 1. srpnja 2020. za zemlje koje su države članice odredile.
Komisija s turskim tijelima raspravlja o upotrebi mehanizama za nepredviđene situacije i ušteda u okviru Instrumenta za izbjeglice u Turskoj za financiranje intervencija zdravstvene skrbi i socioekonomskih mjera potpore za ublažavanje učinka bolesti COVID-19. Oko 9 milijuna EUR već je namijenjeno sprečavanju i liječenju bolesti COVID-19.Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti objavio je 15. lipnja 2020. smjernice o načelima u području javnog zdravlja i preporuke za suzbijanje i prevenciju zaraze bolešću COVID-19 u centrima za prihvat i zadržavanje migranata i izbjeglica u EU-u, Europskom gospodarskom prostoru i Ujedinjenoj Kraljevini."

Pitanje za pisani odgovor u skladu s člankom 138. Pravilnika devetog parlamentarnog saziva
 
Europska unija svoj kontinuirani gospodarski rast u bitnome temelji na uslužnim djelatnostima. Prema podacima Eurostata, čak 70% BDP-a Europske unije dolazi od uslužnih djelatnosti. Zabrinjava međutim podatak da se samo 5% BDP-a Europske unije generira od pružanja prekograničnih uslužnih djelatnosti. K tome, samo 7% europskih malih i srednjih poduzeća (MSP) nude robe i usluge online, potrošačima u drugim državama, dok se samo 15% potrošača odlučuje kupiti proizvode tj. usluge iz druge države. Očito je, dakle, da veliki gospodarski potencijal leži u jačanju prekograničnog pružanja usluga. Slijedom navedenog:

1. Na koji način Europska komisija namjerava poticati prekogranično pružanje usluga kako bi se udio BDP-a Europske unije ostvaren prekograničnim pružanjem usluga povećao?
2. Prema nalazu Europske komisije, koje su in concreto, glavne prepreke prekograničnom pružanju usluga na unutarnjem tržištu?
3. U kontekstu jedinstvenog digitalnog tržišta, kojim mjerama se namjerava poticati male i srednje poduzetnike da svoje proizvode i usluge plasiraju na tržište digitalnim putem?

Ovo pitanje je poslano od strane više zastupnika pa možda tako naznačiti. Isto tako je i pitanje dostupno na internetu: Development of a unified EU brain health strategy (piše popis zastupnika)

"1. Osiguravanje boljeg funkcioniranja jedinstvenog tržišta usluga vrlo je važno Komisiji. Pritom je prioritet osigurati bolju provedbu i osiguravanje primjene postojećih pravila na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. Radi toga je Komisija nedavno donijela Akcijski plan za bolju provedbu i osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta. U njemu su utvrđene mjere za uklanjanje postojećih prepreka i preventivne mjere kako bi se izbjegla pojava novih prepreka, među ostalim za prekogranično pružanje usluga. Među najvažnijim aspektima plana su jačanje partnerstva s državama članicama i osnivanje radne skupine za osiguravanje primjene pravila jedinstvenog tržišta.
2. Uz Akcijski plan Komisija je objavila i Komunikaciju i radni dokument službi Komisije s procjenom trajnih prepreka jedinstvenom tržištu. Utvrdila je glavne prepreke jedinstvenom tržištu usluga, kao što su restriktivni nacionalni propisi (na primjer zahtjevi u pogledu pristupa određenim djelatnostima i obavljanja tih djelatnosti ili zanimanja) ili administrativni zahtjevi (na primjer formalnosti za upućivanje radnika). Uzimajući u obzir provedbu Akcijskog plana, Komisija će procijeniti potrebu za daljnjim regulatornim mjerama za uklanjanje prepreka, među ostalim u području usluga, te 2021. izvijestiti o rezultatima te analize.
3. Komisija je 2018. objavila vodič) kako bi pomogla malim i srednjim poduzećima (MSP-ovima) da prihvate tehnološke promjene te ih potaknula da stavljaju svoju robu i usluge na tržište digitalnim putem. Od 12. srpnja 2020. primjenjivat će se Uredba o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja. Za budućnost je u Komunikaciji Komisije „Izgradnja digitalne budućnosti Europe” utvrđena strategija za ažuriranje okvira za digitalne usluge u EU-u. To će uključivati Akt o digitalnim uslugama, kojim će se manjim poduzećima pružiti veća pravna jasnoća i jednaki uvjeti kako bi nudili svoje robe i usluge digitalnim putem i preko granica."

Pitanje za pisani odgovor E-000546/2020
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol

Predmet: Poboljšanje učinkovitosti zdravstvenih sustava

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), rak uzrokuje gotovo 20 % smrti u Europi. Svake godine pojavi se više od 3 milijuna zabilježenih slučajeva raka, dok otprilike 1,7 milijuna ljudi godišnje umre od posljedica raka. Nakon raznih kardiovaskularnih bolesti, rak je drugi najveći uzrok smrti i obolijevanja u Europi.

Neovisno o raspoloživim resursima, sve države mogu primijeniti osnovne komponente kontrole raka, a to su: prevencija, rano otkrivanje, dijagnoza i liječenje te se tako mogu izbjeći i izliječiti razni karcinomi. Rak je u mnogim slučajevima moguće izbjeći, a proces ranog otkrivanja uvelike povećava mogućnost izlječenja, stoga je bitno imati na umu kako je ulaganje u suzbijanje raka ulaganje u budućnost i zdravlje društva.

1. Kako Europska komisija namjerava podupirati učinkovitost zdravstvenih sustava i osigurati ujednačenost zdravstvenih sustava u Uniji?
2. Planira li EK u novom VFO-u izdvajati više sredstava za zdravstvo (inovativne lijekove i liječenje), posebice s obzirom na države članice jugoistočne Europe koje su financijski nedorasle europskom standardu?

HR
E-000546/2020
Odgovor gđe Kyriakides u ime Europske komisije
(23.4.2020)

Upravljanje zdravstvenim sustavima i dodjela sredstava u nadležnosti su država članica. Komisija, poglavito u okviru Zdravstvenog programa EU-a, podupire suradnju među državama članicama i širenje informacija u cilju poboljšanja efektivnosti, dostupnosti i otpornosti nacionalnih zdravstvenih sustava. Primjeri relevantnih inicijativa koje se podupiru u okviru zdravstvenih programa EU-a uključuju Stručnu skupinu za efektivne načine ulaganja u zdravstvo, ciklus „Stanje zdravlja u EU-u” i aktivnosti Upravljačke skupine za promicanje zdravlja, sprečavanje bolesti i upravljanje nezaraznim bolestima. Osim toga, u okviru ciklusa europskog semestra Komisija procjenjuje uspješnost nacionalnih zdravstvenih sustava. Na temelju takve procjene, u okviru europskog semestra mogu se davati informirane preporuke državama članicama u pogledu reforme njihovih zdravstvenih sustava.

U okviru novog proračuna EU-a pruža se nekoliko mogućnosti za financijsku potporu u području zdravlja i zdravstva, koje se mogu koristiti u kombinaciji. Prijedlog uredbe o Europskom socijalnom fondu plus obuhvaća tematsko područje Zdravlje, koje se može koristiti za podupiranje suradnje i primjene najboljih praksi u svrhu potpore prevenciji i probiru raka i upravljanju njime.

Osim toga, u orijentacijskom dokumentu za prvi Strateški plan za program Obzor Europa, EU-ov budući okvirni program za istraživanje i inovacije, cijeli jedan dio odjeljka koji se odnosi na zdravlje posvećen je osiguravanju dostupnosti inovativne, održive i visokokvalitetne zdravstvene zaštite i misiji borbe protiv raka, a objema temama bi se trebalo pristupiti putem istraživačkih i inovacijskih instrumenata. 

Konačno, u okviru Programa potpore strukturnim reformama mogu se podupirati mjere poput provedbepopulacijskog probira raka u Rumunjskoj.

Pitanje za pisani odgovor E-000903/2020
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol

Predmet: Energetsko siromaštvo u Europskoj uniji

Energetsko siromaštvo ozbiljan je egzistencijalni i zdravstveni problem diljem Europske unije. U kontekstu klimatskih promjena, energetsko siromaštvo više nije aktualno samo u hladnim razdobljima već i pri ekstremnim vrućinama koje su sve češća pojava u Europi. Energetsko siromaštvo označava nemogućnost podmirenja troškova energenata nužnih za život u prihvatljivim uvjetima, kao i život u energetski neučinkovitim stambenim prostorima. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, neadekvatno stanovanje povezano je sa 100.000 preuranjenih smrti godišnje. S druge strane, 54 milijuna europskih stanovnika ne mogu primjereno zagrijati svoja kućanstva dok se procjenjuje da je čak 30 % Europljana energetski siromašno. Slijedom navedenog:

1. Hoće li Europska komisija izvijestiti Europski parlament o stvarnom broju energetski siromašnog stanovništva u Europskoj uniji, kao i metodologiji takvog izračuna, naročito s obzirom na to da ne postoji općeprihvaćena definicija energetskog siromaštva?
2. Koje mjere Europska komisija provodi kako bi se smanjio broj energetski siromašnih građana Europske unije, naročito imajući na umu da je energetsko siromaštvo povezano s kroničnim psihološkim oboljenjima i bolestima respiratornog sustava?

HR E-000903/2020 odgovor gđe Simson u ime Europske komisije (15.5.2020)

Budući da ne postoji usklađena definicija energetskog siromaštva, nije moguće odrediti konačan broj energetski siromašnog stanovništva. Države članice obvezne su pri ocjenjivanju broja energetski siromašnih kućanstava utvrditi i objaviti skup kriterija (1). Međutim, prema podacima Eurostata, 7,3 % stanovništva EU-a izjavilo je da ne mogu podmiriti primjereno zagrijavanje svojih domova. K tome, Opservatorij za energetsko siromaštvo, koji je Komisija osnovala u siječnju 2018., razvio je niz pokazatelja koje treba promatrati i upotrebljavati u kombinaciji .

Komisijine mjere za pomoć u rješavanju energetskog siromaštva uključuju davanje smjernica državama članicama o pokazateljima te usporednu pripremu inicijative „vala obnove” radi suočavanja s dvostrukim izazovom osiguravanja energetske učinkovitosti i cjenovne pristupačnosti(2).

Uz to, Komisija će provoditi zakonodavstvo povezano s energetskim siromaštvom, što uključuje provedbu Uredbe 2018/1999 o upravljanju energetskom unijom, kojom se od država članica koje su utvrdile znatan broj energetski siromašnih kućanstava zahtijeva da odrede okvirne ciljeve za smanjenje energetskog siromaštva u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima(3) i procjenu dugoročnih strategija obnove(4)  koje su izradile države članice u skladu s Direktivom o energetskoj učinkovitosti zgrada, a koje uključuju mjere za suzbijanje energetskog siromaštva.

Kad je riječ o zdravstvenim pitanjima, u okviru programa Obzor 2020. postoji nekoliko socioekonomskih projekata za procjenu koristi za zdravlje koje proizlaze iz mjera energetske učinkovitosti. Predviđeno je da se projekti takve prirode podupiru i u okviru budućeg programa Obzor Europa.

1. Članak 29. Direktive 2019/944/EU o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije.
2.  COM(2019) 640 final – Komunikacija Komisije o europskom zelenom planu.
3. Članak 3. stavak 3. točka (d) Uredbe o upravljanju energetskom unijom.
Nacionalni energetski i klimatski planovi prvi su integrirani srednjoročni instrumenti za planiranje koje su države članice dužne pripremiti radi provedbe ciljeva energetske unije, a posebice dogovorenih energetskih i klimatskih ciljeva EU-a za 2030. Više informacija dostupno je u memorandumu iz lipnja 2019. s pitanjima i odgovorima o klimatskim i energetskim planovima: https://ec.europa.eu/commission/presscorner/detail/hr/MEMO_19_2997
4. Te će strategije biti dio integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova država članica EU-a.
 

Pitanje za pisani odgovor E-004196/2019
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol

Predmet: krijumčarenje duhana iz Ukrajine

Države članice EU-a godišnje izgube 10 milijardi EUR poreznih prihoda zbog nezakonite trgovine duhanskim proizvodima. Najviše cigareta kojima se nezakonito trguje na tržištu EU-a potječe iz Ukrajine. Samo u 2018. iz Ukrajine je došlo više od 4 milijarde cigareta.

EU i Ukrajina zajedno rade na suzbijanju nezakonitih tokova duhanskih proizvoda. Okvir za tu suradnju je Sporazum o pridruživanju između EU-a i Ukrajine koji je stupio na snagu 1. rujna 2017. U svojem odgovoru na pisano pitanje E-002301-19 povjerenik Oettinger potvrdio je da se Ukrajina obvezala na kriminalizaciju krijumčarenja, što bi bio važan korak prema oštrenju ukrajinskih regulatornih alata za borbu protiv nezakonite trgovine.

Zna li Komisija kada će Ukrajina kriminalizirati krijumčarenje?

Hoće li to pitanje biti na dnevnom redu predstojećeg sastanka Vijeća za pridruživanje EU-a i Ukrajine?

HR
E-004196/2019
Odgovor g. Hahna u ime Europske komisije
(13.3.2020)

Komisija vrlo ozbiljno shvaća borbu protiv krijumčarenja duhana i aktivno radi na jačanju suradnje s relevantnim trećim zemljama kako bi se taj problem riješio. Isto tako, podupire napore Ukrajine da spriječi nezakonitu trgovinu duhanom, a to je pitanje otvoreno i unutar odgovarajućeg institucionalnog okvira za bilateralnu suradnju.

Prema Komisijinu saznanju, Ukrajina trenutačno razmatra nacrt zakona kojim bi se kriminaliziralo krijumčarenje duhana u toj zemlji. Komisija je surađivala s dionicima u Ukrajini i iznijela svoje očekivanje da se kriminalizira krijumčarenje svih vrsta robe, ne samo trošarinske robe kao što je duhan. Za teže slučajeve krijumčarenja trebalo bi odrediti obveznu zatvorsku kaznu.

O kriminalizaciji krijumčarenja svih vrsta robe nedavno se raspravljalo na sastanku Vijeća za pridruživanje EU-a i Ukrajine, koji se održao 28. siječnja 2020. u Bruxellesu.

Pitanje za pisani odgovor E-004195/2019
upućeno Komisiji
Članak 138. Poslovnika
Tomislav Sokol
Predmet: Poboljšanje prekograničnog zdravstvenog sustava u Europskoj uniji

Direktivom o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi (2011/24/EU) utvrđeni su uvjeti pod kojima pacijent može putovati u drugu državu članicu EU-a radi liječenja i primiti nadoknadu troškova. Navedenom su direktivom obuhvaćeni troškovi zdravstvene skrbi, kao i propisivanje i nabava lijekova i medicinskih proizvoda.

Međutim, kao što je navedeno u Rezoluciji Parlamenta od 12. veljače 2019. o provedbi Direktive o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, tematskom izvješću Europskog revizorskog suda pod naslovom „Mjere EU a za prekograničnu zdravstvenu zaštitu: ambicije su velike, ali potrebno je bolje upravljanje”, predmetima Suda EU-a i drugim relevantnim istraživanjima i izvješćima, pacijenti i dalje nailaze na prepreke pri korištenju prekograničnog zdravstvenog sustava u EU-u. Moguće je znatno poboljšati pružanje prekogranične zdravstvene skrbi i slobodno kretanje pacijenata te pojednostavniti postupke nadoknade troškova u više država članica.

1.  Kako će Komisija riješiti problem nevoljkosti nacionalnih nadležnih tijela da provode odredbe Direktive 2011/24/EU, a posebno problem proizvoljnih ili neopravdanih odluka kojima se građanima odbija izdavanje prethodnog odobrenja?
2.  S obzirom na izazove s kojima se pacijenti suočavaju u pristupu prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, namjerava li Komisija revidirati Direktivu 2011/24/EU ili provedbu njezinih odredbi kako bi se poboljšalo ostvarivanje prava  pacijenata?

HR
E-004195/2019
Odgovor gđe Kyriakides u ime Europske komisije
(27.2.2020)

1. Komisija upućuje uvaženog zastupnika na svoj odgovor na rezoluciju Parlamenta od 12. veljače 2019.[1] i na svoje trogodišnje izvješće o provedbi Direktive 2011/24/EU[2]. U njima se potvrđuje da je Komisija zabrinuta što pacijenti i dalje nailaze na prepreke kad žele iskoristiti svoja prava i otići na liječenje u drugu državu članicu. Zato će Komisija, kao prioritet, nastaviti strukturirani dijalog s državama članicama, osobito o upotrebi prethodnog odobrenja i pojednostavnjenju uvjetâ za nadoknadu troškova. Komisija može odlučiti pokrenuti postupke zbog povrede prava protiv onih država članica koje ne ispunjavaju zahtjeve iz odredbi Direktive. Međutim, provedba Direktive u pojedinačnim slučajevima stvar je nacionalnih sudova uz mogućnost i obvezu, ako sud najviše instance tako odluči, traženja prethodne odluke Suda Europske unije[3].

2. Komisija će nastaviti pratiti usklađenost s Direktivom i primjenu nacionalnih mjera radi osiguravanja ostvarivanja prava pacijenata na prekograničnu zdravstvenu zaštitu. Sljedeće trogodišnje izvješće o provedbi Direktive treba se izraditi do listopada 2021. Nadalje, Komisija će do kraja 2023. provesti evaluaciju uspješnosti Direktive. Komisija će na temelju rezultata te evaluacije razmotriti jesu li potrebni daljnji koraci.

[1] https://www.europarl.europa.eu/doceo/document/TA-8-2019-0083_HR.html

[2] https://eur-lex.europa.eu/resource.html?uri=cellar:bc5ac6d2-bd7c-11e8-99ee-01aa75ed71a1.0019.02/DOC_1&format=PDF

[3] Article 267 of the Treaty on the Functioning of the European Union