'Ispravljanje tržišnih nepravilnosti ključna je uloga politike tržišnog natjecanja. Međutim, svjedoci smo da ista ta politika tržišnog natjecanja nije uspjela spriječiti pojavu digitalnih divova koji zloupotrebljavaju svoj dominantni položaj na jedinstvenom tržištu. Takve platforme redovito uvjetuju poslovanje malim i srednjim poduzetnicima i lišavaju potrošače izbora. Sankcije koje su zadnjih godina izricane digitalnim divovima bile su nedovoljne i nisu ih odvraćale od kršenja pravila poslovanja na jedinstvenom tržištu. Štoviše, digitalnim se divovima više isplatilo plaćati visoke novčane kazne nego se uskladiti s europskim pravilima o tržišnom natjecanju, što je nedopustivo. Tako je primjerice od 2017. Europska komisija u tri navrata izrekla Googleu novčane kazne zbog kršenja pravila Unije o tržišnom natjecanju u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi eura. Problem s dominantnim tržišnim igračima naročito je vidljiv na digitalnom tržištu. To se ogleda u činjenici da od 10.000 internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu EU, sedam najvećih ostvaruje čak 69 % ukupnog prihoda u ovom sektoru. Jasno je da u takvim okolnostima nema prostora za rast i razvoj europskih poduzeća. Zato je Europski parlament od početka snažno podupirao stvaranje novog mehanizma prethodne kontrole koji će omogućiti da digitalno tržište učinimo konkurentnijim i inovativnijim. Novim Aktom o digitalnim tržištima štitimo potrošače i poduzetnike od samovolje internetskih divova, a visokim novčanim i strogim strukturnim sankcijama osiguravamo njegovu ispravnu provedbu. Konačno je došlo vrijeme da Europsku uniju i njezino tržište učinimo svjetskim predvodnikom u razvoju digitalnih tehnologija. Stoga pozdravljam Izvješće o politici tržišnog natjecanja, a posebno i nedavno postignut dogovor s Vijećem o Aktu o digitalnim tržištima.' - zaključio je Sokol.
