‘Hrvatska narodna banka utvrdila je da 70 posto potrošača u Republici Hrvatskoj s otvorenim tekućim računima na koje primaju redovna primanja, ima odobreno prekoračenje. Pri tome banke nude dopuštena i prešutna prekoračenja, a više od 95 posto svih prekoračenja čine ona prešutna, koja su u prosjeku 30 posto skuplja od dopuštenih. Ovih činjenica potrošači nažalost nisu svjesni zbog čega je potrebno raditi na njihovom boljem informiranju o financijskim proizvodima koje koriste. Analiza HNB-a pokazala je dakle da je financijski instrument prešutnog prekoračenja, koji je trebao biti iznimka, postao pravilo u korištenju. Istovremeno, potrošači su izloženi riziku da kreditne institucije, odnosno banke, mogu zatražiti povrat iznosa prešutnog prekoračenja, a da im pritom nisu dužne omogućiti obročnu otplatu dugovanja. U tom smislu, potrošači su izloženi samovolji banaka. Zato je potrebno, revizijom europskog zakonodavstva, obvezati banke da u slučaju kada traže povrat prekoračenja, potrošačima ponude mogućnost obročne otplate. Sve manje od toga predstavljalo bi nerazmjerno opterećenje za građane.’ - kazao je Sokol.
Uz to, doc. dr. sc Tomislav Sokol ukazao je na nužnost snažnije suradnju u okviru Europskog sustava središnjih banaka kako bi se riješio problem s prekoračenjima.
Podsjetimo, Sokol je ranije upozorio da institucije u ovom trenutku ne raspolažu s informacijom o tome koliko građana u Europskoj uniji ima prekoračenja na tekućim računima zbog čega, smatra Sokol, Unija nema uvida u cjelovitost problema s prekoračenjima.
