‘Hrvatska uspješno štiti najdulju vanjsku kopnenu granicu Europske unije. Pritom je u nadzoru granice angažirano više od 6000 hrvatskih policajaca. U ovoj godini zabilježeno je 13.530 postupanja prema osobama za koje je utvrđeno da su nezakonito prešle državnu granicu RH što je 39,3 % manje nego u istom razdoblju prošle godine. Hrvatska policija učinkovito nadzire granicu, stoga i slovenska policija bilježi smanjenje broja nezakonitih migranata zatečenih na svom teritoriju za 36,8%.’ - kazao je Sokol te je istaknuo da se bilježi pojačan broj dolazaka migranata u Srbiju i to iz više pravaca. ‘Razlog tomu neuspješni su višekratni pokušaji nezakonitog ulaska u Republiku Hrvatsku pa migranti traže alternativne i jeftinije rute, što je još jedan pokazatelj učinkovite zaštite vanjske granica EU od strane hrvatske policije.’
‘U okolnostima u kojima se geopolitičke prilike u svijetu mijenjaju i u kojima se može očekivati povećan pritisak migranata na vanjske granice Unije, ključno je pružiti zajednički europski odgovor temeljen na humanosti i solidarnosti, ali i odgovornosti. To podrazumijeva poštivanje europskog prava te sprječavanje nezakonitih migracija. Europa neće riješiti sve svjetske probleme toleriranjem masovne nezakonite imigracije na svoj teritorij. To svima treba biti jasno. Nužno je stvoriti okvir za suradnju s trećim državama kako bismo smanjili pritisak na izvoru, posebno na području Sredozemlja i jugoistočne Europe.’ - upozorio je Sokol.
‘Naglašavam da Hrvatska ima dužnost i obvezu štititi državnu granicu što radi sukladno europskom i međunarodnom pravu. U tom smislu podsjećam da je osnovan i Nezavisni mehanizam nadzora postupanja policijskih službenika. Sprječavanje nezakonitih migracija ključno je za zaštitu europskog načina života, a hrvatska policija u skladu s pravilima struke izvršava policijske ovlasti. Izolirani incidenti predmetom su internog postupka i ni u kojem smislu ne predstavljaju sustavnost postupanja policijskih službenika. K tome, moram istaknuti da se državna granica prelazi na za to predviđenim graničnim prijelazima, a nikako kriomice po šumama. Činjenica je da se brojni migranti žele okoristiti pravilima koje međunarodno pravo predviđa za izbjeglice i na taj način izbjeći uobičajenu proceduru ulaska u željenu državu. Zato je ključno razlikovati međunarodni status izbjeglice od statusa migranta.’ - zaključio je Sokol.
