Najslabije razvijene regije u Europskoj uniji se suočavaju sa značajnim izazovima, budući da digitalna i zelena tranzicija te pojava pandemije COVID-19 istovremeno stvaraju nove, a dodatno pogoršavaju postojeće razlike između najslabije razvijenih regija i onih koje to nisu. Pojavom bolesti COVID-19 taj se problem naročito istaknuo jer je došlo do dodatne izoliranosti i uskraćenja javnih usluga građanima. Shodno tome, moramo težiti ostvarenju jednake kvalitete života i jednakim uvjetima, neovisno o razvijenosti i urbanizaciji pojedinih regija – istaknuo je zastupnik Sokol.
Smanjenje razlika između regija je nužna, a moguća je uz pomoć dostupnih europskih fondova, programa i inicijativa, prvenstveno u vidu jačanja administrativnih kapaciteta, a potrebna je i dodatna suradnja nacionalne i regionalne razine s ciljem unaprjeđenja zdravstvene i obrazovne infrastrukture diljem slabije razvijenih regija u Uniji kako bi iste postale privlačnija mjesta za život i rad, posebice za mlade ljude– naglasio je zastupnik Sokol.
Kao i velika većina država članica, Hrvatska isto ima pojedine slabije razvijene regije, ali uz pomoć kohezijskih sredstava može na brz način apsolvirati nekoliko razvojnih faza u svojim slabije razvijenim regijama, osiguravajući tako održivu budućnost za građane koji u njima žive – rekao je zastupnik Sokol.
Svojim radom kao potpredsjednik međuskupine Europskog parlamenta za ruralna, planinska i udaljena područja i pametna sela (RUMRA&Smart Villages) te kroz Odbor za regionalni razvoj (REGI) u Europskom parlamentu nastojim građanima približiti važnost kohezijske politike te raspoložive inicijative, mogućnosti i potencijale koji vode smanjenju ekonomske, teritorijalne i socijalne nejednakosti – zaključio je zastupnik Sokol.
