Ranija dijagnostika zloćudnih bolesti, bolje upravljanje prometom ili pak racionalnije korištenje energentima samo su neki od primjera očite koristi koju primjena umjetne inteligencije donosi. Međutim, ako nije primjereno zakonodavno uređena, umjetna inteligencija može ugroziti privatnost pojedinca. Zato stvarajući prvi europski zakon o umjetnoj inteligenciji moramo voditi računa o tome da stupnjevanjem njezina rizika spriječimo zlouporabu umjetne inteligencije na štetu građana. Posebno je važno što novim, sveobuhvatnim pristupom umjetnoj inteligenciji zabranjujemo koncept društvenog vrednovanja kojim se pomoću algoritama nekontrolirano može prikupljati širok spektar podataka o građanima i njihovom ponašanju. S druge strane borba protiv sofisticiranih i dobro opremljenih terorističkih i kriminalnih skupina ne može se zamisliti bez korištenja umjetne inteligencije. Zato uporabu sustava biometrijske identifikacije, odnosno prepoznavanja lica u stvarnom vremenu na javnim mjestima moramo omogućiti za potrebe sprječavanja terorističkih napada ali i ciljane potrage za nestalim osobama. Da bismo Europsku uniju učinili globalno konkurentnom, moramo stvoriti poticajno okruženje za razvoj umjetne inteligencije. Stoga pozdravljam europski pristup umjetnoj inteligenciji temeljen na stupnjevanju rizika ali onaj koji će nam omogućiti da njezinom primjenom živote građana učinimo sigurnijim.
Nakon glasovanja o zakonodavnom izvješću o umjetnoj inteligenciji započet će pregovori o konačnom tekstu zakona s državama članicama.
