'Istraživanja su nam pokazala da su potrošačima prilikom kupnje proizvoda među najvažnijim informacijama one o nutritivnom sastavu hrane i zemlji njezina podrijetla. Tijekom pregovora zastupao sam stajališta da nam treba novi, jasniji način označavanja nutritivne vrijednosti namirnica na prednjoj strani pakiranja. Na taj način potrošači će moći već na prvi pogled dobiti informacije potrebne za donošenje odluke o kupnji proizvoda. Sadašnja situacija nije zadovoljavajuća jer potrošači te informacije moraju tražiti na poleđini pakiranja koja je često nerazumljiva i pisana gotovo nevidljivim slovima. Osim toga proširit ćemo krug proizvoda za koje postoji obveza navođenja države podrijetla. Označavanje zemlje podrijetla trenutno je obvezno samo za određene namirnice, poput voća i povrća, ribljih proizvoda, maslinovog ulja i određenih vrsta mesa. Od početka pregovora bio sam vrlo jasan. Naime, želim da potrošač, kad kupuje mlijeko, zna odakle to mlijeko dolazi. To je naročito bitno u situacijama kada potrošač želi kupiti mlijeko hrvatskog proizvođača' - napominje Sokol ne krijući zadovoljstvo što je na zajedničkoj sjednici odbora usvojeno upravo ono stajalište koje je kao izvjestitelj europskih pučana u Odboru za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) zagovarao.
'Komisija u Strategiji nije predvidjela primjerice reviziju Direktive o medu. Zato sam tijekom rada na Strategiji uložio amandman kojim sam zatražio i reviziju ovog za nas važnog pravnog akta. Naime, nije dovoljno da na mješavini meda piše samo naznaka da se radi o mješavini meda iz EU i trećih država. Potrošač prilikom kupnje mora znati točno iz koje države dolazi med, a ako se radi o mješavini meda, mora znati i o kojem udjelu meda iz koje države se radi. Izmjenom pravila o označavanju meda ojačat će se i pozicija hrvatskih pčelara koji proizvode med vrhunske kvalitete' - navodi Sokol.
'Osim navedenog, posebno mi je zadovoljstvo što su odbori usvojili i tekst iz Mišljenja za koje sam bio izvjestitelj europskih pučana o različitoj kvaliteti proizvoda. Naime, zatražio sam da provedba Strategije osigura jednaku kvalitetu hrane bez obzira na tržište čije države članice se ista stavlja u opticaj. Time sam uspio u ključnom trenutku ovu temu vratiti na dnevni red Europskog parlamenta. Naime, nakon što je prvo istraživanje o različitoj kvaliteti proizvoda koje je objavila Europska komisija pokazalo da su razlike u sastavu proizvoda koji se prezentiraju na isti način pronađene kod gotovo trećine ispitanih uzoraka u državama članicama EU, novo istraživanje, objavljeno početkom godine, koje se usredotočilo na senzorno ispitivanje 20 pakiranih prehrambenih proizvoda uzorkovanih u nekoliko članica EU, pokazalo je da prehrambeni proizvodi koji se stavljaju na tržište u istom pakiranju, ali se količinom ili vrstom sastojaka razlikuju u sastavu, mogu imati različite senzorne karakteristike, odnosno razlike u okusu. Kod deset od dvadeset uzorkovanih proizvoda, rezultat senzorne procjene otkrio je razlike u okusu, koje su uzrokovane različitim sastavom proizvoda' - zaključuje Sokol.
Podsjetimo, Strategijom 'od polja do stola' želi se osigurati prijelaz na održiv prehrambeni sustav pa se tako planira do 2030. smanjiti uporabu kemijskih pesticida za 50 %, uporabu gnojiva za 20 % te smanjiti uporabu antibiotika u uzgoju životinja na području EU za 50 %. Uz to, planira se i povećanje površina pod ekološkim uzgojem na najmanje 25 % od ukupnog.
