Nakon pandemije COVID-19, potrebno je podvući crtu i iz nje izvući pouke i zato je dobro da danas raspravljamo o ovom izvješću. Na samom početku, izostao je koordinirani odgovor na europskoj razini što je dovelo, između ostalog, do zatvaranja granica i ograničavanja izvoza medicinske opreme u druge države članice. Takva situacija bila je jasan pokazatelj koliko je neophodan zajednički europski odgovor na zdravstvene krize.
Zajednička nabava cjepiva upravo je primjer takvog odgovora. Uz sve zamjerke koje ćemo i danas čuti, ona je omogućila da manje i gospodarski slabije razvijene države članice koje nemaju vlastitu proizvodnju dobiju pristup cjepivu u isto vrijeme kao i one veće i razvijenije. Time smo pokazali da u Europskoj uniji nema i ne smije biti građana prvog i drugog reda. Pandemija nam je također ukazala na važnost inovacija te smatram da je veoma dobro za naš kontinent što smo imali europsku tvrtku koja je razvila uspješno cjepivo. To pokazuje koliko je, za globalnu konkurentnost i otpornost EU na svjetske krize, važno imati poticajan okvir za istraživanja i inovacije, uz snažnu zaštitu intelektualnog vlasništva kao nužni preduvjet.
Pored navedenog, istaknuo bih dva problema koja predstavljaju nasljeđe pandemije s kojim ćemo se boriti u godinama koje dolaze: mentalno zdravlje mladih i dugotrajni COVID. Potrebna nam je zajednička akcija ulaganja u zdravstvenu skrb na europskoj razini kako bismo pomogli stotinama tisuća ljudi koji se s ovim problemima suočavaju. Oni se ne smiju osjećati izoliranima i ostavljenima i odgovornost je svih država članica da to spriječe uz maksimalnu pomoć s europske razine.
