Pandemija uzrokovana bolešću COVID-19 pokazala je strukturne nedostatke koji otežavaju da se na krize odgovori brzo, učinkovito i koordinirano, a rat u Ukrajini dodatno je potvrdio ranjivost jedinstvenog tržišta uvjetima kriza. Sjetimo se samo praznih polica u trgovinama, nestašica roba i usluga ili pak različitih pravila o putovanjima koja su u jednom trenutku gotovo onemogućila slobodno kretanje jedinstvenim tržištem. Takve scenarije želimo izbjeći u mogućim budućim krizama i zato je važno da je Europska komisija predstavila dugo očekivani instrument upravljanja koji za cilj ima osigurati slobodu kretanja ljudi, roba i usluga ali i spriječiti nestašice. Ukratko, kada utvrdi postojanje razloga krizne situacije, Europska komisija će predložiti aktiviranje ovog mehanizma. Čim se mehanizam aktivira, Komisija će usvojiti listu važnih roba i potom može izvršiti njihovu zajedničku nabavu pri čemu će manje države članice, kao što je Hrvatska imati bolju pregovaračku poziciju nego da samostalno vrše nabavu potrebne robe. Značajno je i to da će se državama članicama zabraniti uvođenje izvoznih ograničenja u druge države članice, a morat će se suzdržati i od uvođenja zabrane putničkog prometa.
Nakon što je nadležni odbor Europskog parlamenta usvojio pravila novog mehanizma upravljanja u kriznim situacijama, o tome će se raspravljati i na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta nakon čega će započeti pregovori s državama članicama.
