Višegodišnji financijski okvir (VFO) 2021. – 2027. i instrument EU sljedeće generacije zajedno predstavljaju najveći paket poticaja koji je ikad financiran u Europi. Za obnovu Europe nakon pandemije COVID-19 izdvojeno je 2,018 bilijuna EUR u tekućim cijenama putem kojih će se pokušati izgraditi digitalnija, otpornija i zelenija Europa.
„Pandemija COVID-19 uzdrmala je Europu i svijet do svoje srži, testirajući naše zdravstvene sustave, naša društva i gospodarstva te naš život i rad. Novi VFO i instrument EU sljedeće generacije predstavljaju jedinstvenu priliku da iz ove pandemije izađemo jači i otporniji na buduće krize, preobrazimo naša gospodarstva, te stvorimo prilike i radna mjesta u Europi u kakvoj želimo živjeti. Navedenim financijskim paketima postavljeni su svi potrebni preduvjeti da to možemo ostvariti“ – istaknuo je zastupnik Sokol.
Europska sredstva dodjeljuju se u sklopu sedmogodišnjih financijskih razdoblja te smo upravo na početku novog financijskog razdoblja 2021.-2027. Omotnica proračuna Europske unije najveća je do sada, a za Republiku Hrvatsku na raspolaganju je gotovo 25 milijardi eura u tekućim cijenama.
„Pred Hrvatskom je novo programsko razdoblje u kojem će na raspolaganju imati gotovo 25 milijardi eura, odnosno oko 183 milijarde kuna. Kada tome pribrojimo dodatnih 5 milijardi eura koje Hrvatska ima na raspolaganju iz prošlog programskog razdoblja 2014. – 2020., a mora ih potrošiti do 2023., dolazimo do podatka da Hrvatska u narednom razdoblju ima na raspolaganju oko 30 milijardi eura. Taj iznos bez presedana jedinstvena je prilika koja treba pridonijeti modernizaciji i rastu gospodarstva te društvenom i ravnomjernom razvoju Hrvatske kako nitko ne bi ostao postrani“ – naglasio je zastupnik Sokol.
„Iznos od 25 milijardi eura Hrvatskoj će biti na raspolaganju ponajviše putem Europskih strukturnih i investicijskih fondova, ali i iz nacionalnog Plana za oporavak i otpornost u sklopu instrumenta EU sljedeće generacije. Navedena sredstva moramo uložiti prvenstveno u jačanje otpornosti zdravstvenog sustava, u obrazovanje, digitalnu i zelenu tranziciju gospodarstva te u dodatni razvoj javno dostupnih usluga“ – rekao je zastupnik Sokol.
Ravnomjeran razvoj svih krajeva naše zemlje jedan je od glavnih ciljeva Vlade Republike Hrvatske. Cilj politike regionalnoga razvoja je pridonijeti društveno-gospodarskom razvoju, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uvjeta koji će svim dijelovima zemlje omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala.
„Održivi i uravnoteženi regionalni razvoj može se između ostaloga promatrati i unutar potrebe za razvojem ruralnih, ali i urbanih područja. Naime, razvoj zdravstvene, gospodarske, komunalne, prometne i socijalne infrastrukture ključan je preduvjet dugoročnog održivog i uravnoteženog razvoja cjelokupne RH. Europskim i nacionalnim sredstvima moramo poboljšati razvoj infrastrukture ruralnih i slabije razvijenih područja da bi promijenili trenutačne negativne pokazatelje regionalne neuravnoteženosti u Hrvatskoj.“ – nastavio je zastupnik Sokol.
Zastupnik Sokol također se je osvrnuo na kohezijsku politiku, temeljnu EU politiku koja podrazumijeva gospodarsku, socijalnu i teritorijalnu konvergenciju pojedinih regija što u konačnici vodi do smanjenja razlika u razini razvijenosti između država članica.
„Kohezijska politika predstavlja vrlo snažan instrument za promicanje i podupiranje ukupnog skladnog razvoja država članica i regija. U kohezijskoj politici zapravo je sadržana sama bit europske solidarnosti jer daje nadu novim državama članicama iz srednje i istočne Europe da će dostići stupanj razvijenosti starih članica“ – rekao je zastupnik Sokol.
„Nadopunjavajući nacionalne napore država članica, europski fondovi predstavljaju krucijalan element za pokretanje pravednog društveno-ekonomskog oporavka, stvaranje jednakih uvjeta za sve građane i podržavanje hitnih ulaganja, posebno u digitalnu i zelenu tranziciju, ključ budućeg prosperiteta i otpornosti Europe“ – zaključio je zastupnik Sokol.
