Standardi pružanja zdravstvene skrbi u EU nisu usklađeni budući da postoje znatne razlike među regijama, zbog čega se slabije razvijene regije koje za zdravstvenu skrb po stanovniku ne mogu izdvojiti iznose koje izdvajaju one razvijenije, suočavaju s problemima. Nedostatak osnovne infrastrukture u manje razvijenim regijama otežava jednakost pristupa zdravstvenoj skrbi te je glavni razlog zbog kojeg je zdravstvena infrastruktura i dalje prioritet mnogih nacionalnih vlada.
„U Izvješću naglašavam važnost nastavka izgradnje sveobuhvatne zdravstvene infrastrukture i smanjenja postojećih nejednakosti u najvećoj mogućoj mjeri. Kohezijska politika može znatno doprinijeti izgradnji zdravstvene infrastrukture u svim dijelovima Unije, tako i u Hrvatskoj, a posebno u manje razvijenim regijama i područjima, da bi se diljem Europe stvorili otporni zdravstveni sustavi kojima se može odgovoriti na trenutačne i buduće izazove“ – rekao je zastupnik Sokol.
„Naši građani u ruralnim područjima i na otocima često nailaze na prepreke pri jednakom pristupu zdravstvenoj skrbi, naročito u obliku osnovne zdravstvene infrastrukture te se na taj način ograničavaju njihove mogućnosti dobivanja potrebne skrbi. Građanima usluge moraju biti raspoložive i pravovremeno dostupne kako bi im se omogućio odgovarajući pristup zdravstvenoj skrbi koja im je prijeko potrebna“ – nastavio je zastupnik Sokol.
Ruralna, planinska i udaljena područja čine 80% teritorija te u njima živi gotovo 60% stanovništva EU, a problem njihova zaostajanja u odnosu na urbane sredine i depopulacija tih područja nije samo problem Hrvatske ili zemalja istočne Europe, već je prisutan i u najrazvijenijim zemljama EU, pa je rješavanje ovog problema od strateškog interesa za cijelu Europu.
„U Izvješću pozivam na odvažne mjere kohezijske politike da bi se pokušao smanjiti nedostatak zdravstvenih djelatnika u ruralnim područjima i na otocima te da ih se motivira da ondje počnu ili nastave obavljati svoju djelatnost. Ključno je poboljšati radne uvjete zaposlenih u zdravstvu te bi se na taj način poticale strategije zadržavanja zdravstvenih radnika u manje razvijenim regijama, ruralnim područjima, kao i na otocima“ – naglasio je zastupnik Sokol.
„Također, da bi se prevladale glavne prepreke koje postoje u pogledu jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi u takvim područjima, u velikoj mjeri trebale bi se koristiti napredne tehnologije, kao što je e-zdravstvo, kao sastavni dio koncepta pametnih sela, s ciljem poboljšanja pristupa zdravstvenoj skrbi i povećanja učinkovitosti i kvalitete“ – rekao je zastupnik Sokol.
Rashodi za zdravstvo čine gotovo 10 % BDP-a u EU, a osobe zaposlene u područjima povezanima sa zdravljem čine čak 15 % radne snage. Dugoročna ulaganja u radnu snagu u području zdravstva hitnija su nego ikada ranije, s obzirom na gospodarske i zdravstvene posljedice krize prouzročene bolešću COVID-19.
„Posebno su bitna ulaganja u visoko obrazovanje pomoću fonda ESF+, poput financiranja specijalizacija i podspecijalizacija radne snage u zdravstvu u zemljama i regijama koje se suočavaju s odljevom mozgova, poput Hrvatske. U Izvješću također ističem da je kriza prouzročena bolešću COVID-19 pokazala da je potrebno povećati ulaganja u jačanje pripravnosti, prilagodljivosti i otpornosti zdravstvenih sustava, pri čemu je istodobno potrebno zajamčiti prekograničnu suradnju diljem EU, te da su stoga solidarnost i pravednost ključni za prevladavanje ove krize i njezinih teških socioekonomskih posljedica“ – istaknuo je zastupnik Sokol.
„Upotrebom kohezijskih sredstava, u Izvješću ističem potrebu za razvojem specijaliziranih centara izvrsnosti za određene bolesti diljem EU, čime bi se obuhvatile i susjedne zemlje i doprinijelo prekograničnoj suradnji u području zdravstvene skrbi. U tom kontekstu potrebno je sinergijski iskoristiti sve postojeće instrumente EU-a, kao što su EU za zdravlje i Obzor Europa, da bi se podržao razvoj mreže takvih centara, ravnomjerno raspoređenih širom cijelog teritorija EU“ – naglasio je zastupnik Sokol.
„Kohezijska politika jedna je od ključnih politika EU-a te svojim fondovima doprinosi jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije, promicanju rasta i zapošljavanja, posebno u regijama i područjima koji zaostaju u razvoju. U tu svrhu koristi se oko trećine proračuna na razini Unije što čini kohezijsku politiku ne samo najvažnijom investicijskom politikom EU-a, već i izrazom solidarnosti Europske unije i država članica. Upravo zbog toga, ulaganje u zdravstvo putem kohezijskih sredstava predstavlja važan faktor za regionalni razvoj i konkurentnost u Hrvatskoj, ali i u cijeloj EU“ – zaključio je zastupnik Sokol.
Podsjetimo, zastupnik Tomislav Sokol se od početka svog mandata u Europskom parlamentu zalaže za podizanje svijesti o važnosti zdravstva te je prepoznat kao jedan od najaktivnijih zastupnika u području zdravstvenih politika. Osim toga, zastupnik Sokol je i član Posebnog odbora za rak (BECA) Europskog parlamenta u kojem se beskompromisno bori za jednaku kvalitetu liječenja u svim državama članicama Europske unije.
