Cilj Izvješća je identificirati probleme u pružanju usluga koje narušavaju normalno funkcioniranje jedinstvenog tržišta, kao temelja gospodarskog, pravnog i političkog funkcioniranja Europske unije. Problemi postoje, među ostalim, jer u brojnim zemljama članicama zapinje provođenje čak i postojećih pravnih odredbi o pružanju usluga na jedinstvenom tržištu. Dokument stoga predlaže neka od rješenja, poput uklanja birokratskih prepreka koje onemogućavaju drugim državljanima EU pružanje usluga u pojedinim državama te brzo uvođenje jedinstvenog digitalnog pristupnika (single digital gateway) kojim bi se građanima i kompanijama osigurao bolji pristup informacijama, postupcima te podršci za otklanjanje birokratskih problema.
U svom izlaganju na Odboru zastupnik Sokol je istaknuo kako Izvješće, nažalost, nije pokazalo primjerenu ambiciju za rješavanje problema, a nedostaju mu konkretne, opipljive mjere. Stoga je Sokol predložio čak 44 amandmana koji ispravljaju nedosljednosti u, između ostalog, samoj Direktivi o pružanju usluga, kao i odredbe koje se tiču javne nabave usluga, odnosa prema reguliranim profesijama u pojedinim državama članica te prekogranične zdravstvene skrbi.
– Prema službenim podacima usluge generiraju čak 70% BDP-a Europske unije, a samo se njih 20 posto pruža prekogranično. To je pokazatelj da na ovom području postoji skriveni potencijal koji može pomoći bržem izlasku zemalja članica iz ove teške gospodarske situacije te doprinijeti održivom gospodarskom rastu – istaknuo je Tomislav Sokol u svom govoru na Odboru, zatraživši od Izvjestitelja da odustane nekih prijedloga, poput uspostave nacionalnih informativnih portala s ključnim informacijama o modelima pružanja usluga unutar država članica, jer slična regulativa već postoji.
– Ne treba nam dupliciranje nepotrebnih propisa već učinkovita implementacija postojećih. Europska unija nastala je na slobodnoj razmjeni dobara između država članica, krajnje je vrijeme da uklonimo preostale prepreke na području pružanja usluga te na taj način ostvarimo puni potencijal jedinstvenog tržišta. Matematika je krajnje jednostavna, više slobode u pružanju usluga znači veći gospodarski rast za Uniju u cjelini – dodao je Tomislav Sokol, istaknuvši da od takvog pristupa osobite koristi mogu imati manje države članice, poput Republike Hrvatske kojoj se ulaskom u Europsku uniju otvorilo tržište od preko 500 milijuna ljudi.
