„Prošek je tradicionalno hrvatsko vino po svemu različito od talijanskog prossecca. Poznata je stoljetna tradicija njegove proizvodnje, ima svoju zasluženu kulturološku ulogu u tradicijama i običajima Dalmacije, a njegova autentičnost potvrđuje se i primjenom u tradicionalnim gastronomskim receptima kao što je dalmatinska pašticada. Ne smijemo dopustiti da neopravdani prigovori s talijanske strane unište vrijednu hrvatsku tradiciju proizvodnje i uživanja u prošeku“, naglasio je Sokol.
Hrvatsko-talijanski spor oko prošeka traje iz vremena pristupanja Europskoj uniji, kad su talijanski proizvođači prossecca prisilili Hrvatsku na odricanje oznake prošek, iako se naziv „prossecco“ odnosi na lagano pjenušavo vino, dok je hrvatski prošek gusto, slatko vino proizvedeno od prezrelih bobica autohtonih dalmatinskih vinskih sorti. Talijanski prossecco je najčešće i vrlo jeftin, dok je cijena prošeka opravdano visoka zbog složenosti proizvodnje i potrebe za kvalitetnom sirovinom. Prošle godine došlo je do zaokreta te je Europska komisija odlučila odobriti korištenje
„Svoj rad u odboru IMCO posvetio sam zaštiti hrvatskih potrošača i hrvatskih proizvođača. Činim sve da zaštitim hrvatske tradicijske proizvode poput pršuta i kulena, koje se želi proglasiti štetnima, da zaštitim hrvatske pčelare od sumnjivog meda izvan Europske unije, i da zaštitim hrvatske vinare od neutemeljenih talijanskih blokada. Osobito neukusnima i neprimjerenima smatram najnovije prijetnje iz Italije o izlasku na barikade zbog pitanja prošeka te se nadam da će Europska komisija ostati pri stavu da je hrvatski prošek dopušten na unutarnjem tržištu“, poručio je Sokol.
