Na današnjem sastanku članovi Odbora saslušali su stručnjake na temu "Omogućivanje zdravog načina života: kako smanjiti rizike incidencije raka povezane s načinom života". Ovo saslušanje dio je serije saslušanja čiji je cilj doprinijeti pripremi sveobuhvatnog izvještaja koje će biti temeljni akt BECA odbora. Prvi dio rasprave bio je posvećen rizicima konzumacije duhana i alkohola, pretilosti te nezdravog načina života, dok se drugi dio usredotočio na strategije prevencije, rizike koji se mogu spriječiti cijepljenjem te rizike od izlaganja UV zračenju.
Četiri od deset oboljenja od raka može se spriječiti, zdrave životne navike mogu umanjiti tu brojku
Tijekom saslušanja zastupnik Sokol razgovarao je sa stručnjacima o izazovima pretilosti i tjelesne neaktivnosti. „Fizička neaktivnost i pretilost su, nakon konzumacije duhana, najveći uzročnici oboljenja od najtežih bolesti. Mnogi ljudi žive u sredinama gdje nemaju dostupan sportski sadržaj koji bi ih motivirao na tjelesnu aktivnost i zdravije životne navike. Izgradnjom sportske infrastrukture vjerujem da bismo potaknuli sve građane, a posebno djecu, na veću fizičku aktivnost. Time bismo ujedno smanjili broj oboljenja od raka. Putem kohezijske politike možemo, među ostalim, financirati izgradnju sportskih objekata i mrežu biciklističkih staza diljem Hrvatske“, rekao je Sokol.
Zastupnik Sokol iznio je podatke o incidenciji raka: „Jeste li znali da se u EU-u svake godine rak dijagnosticira kod 3.5 milijuna osoba, a od te bolesti godišnje umre 1.3 milijuna osoba? Konzumiranje duhana i alkohola, loša prehrana, neprikladna prehrana, pretilost i nedovoljna tjelesna aktivnost značajno povećavaju mogućnost nastanka karcinoma. Moramo činiti više za bolju kvalitetu života građana jer se 4 od 10 oboljenja od raka može spriječiti.”
Istaknuo je da istraživanja o pretilosti i neaktivnom načinu života pokazuju da je u Europi 2018. godine 19% petnaestogodišnjaka bilo prekomjerne tjelesne težine ili pretilo, u odnosu na 16% u 2010. godini. Što se tiče odraslih, 17% ih je bilo pretilo u 2018. godini, u odnosu na 11% u godini 2000. Ovaj negativan trend posljedica je brojnih čimbenika, kao što su urbanizacija, pojačano sjedilačko ponašanje i manjak tjelesne aktivnosti. Osim toga, najnoviji podaci o povezanosti pretilosti i sjedilačkog načina života s incidencijom određenih karcinoma su alarmantni. Stoga je krajnje vrijeme da iskoristimo europska sredstva da promijenimo negativne trendove te da smanjimo pojavnost raka, istaknuo je Sokol.
Za pobjedu protiv ove zloćudne bolesti Europska unija ima na raspolaganju financijske i regulatorne instrumente. „Mi kao donositelji politika moramo činiti više kako bismo potaknuli tjelesnu aktivnost i smanjili pretilost među populacijom općenito, a posebno među djecom. Vrijeme je da iskoristimo financijske instrumente za dobrobit svih građana“, zaključio je Sokol.
