'Kako bismo zaštitili naše ribare, kojih je danas sve manje, trebamo razvijati Europu koja je otporna na klimatske promjene. Međutim, u Komunikaciji Komisije iz veljače nedostaje konkretnih prijedloga o tome što točno Europska komisija planira činiti kako bi poticala otpornost ribarstva na klimatske promjene. U okolnostima u kojima klimatske promjene negativno utječu na sektor ribarstva koji ne samo da osigurava radna mjesta nego je i izvor zdrave prehrane, Europska unija na raspolaganju ima financijske instrumente bez presedana kojima mora poduprijeti naše ribare. Tražim od Europske komisije konkretniji angažman kad je u pitanju borba za zaštitu interesa ribara i ribarstva.' - istaknuo je Sokol te je upozorio na opasnosti koje zbog klimatskih promjena prijete Jadranskom moru.
'Posebno je zabrinjavajući negativan utjecaj kojeg globalno zatopljenje ima na bioraznolikost i ribarstvo. To govorim kao netko tko dolazi iz Hrvatske, pomorske države koja se diči svojom stoljetnom ribarskom tradicijom. Porast temperature mora pogoduje pojavi invazivnih vrsta što utječe i na naše tradicionalno ribarstvo, smanjujući riblji fond karakterističnih nam vrsta. U Jadranskom moru zabilježeno je 113 invazivnih vrsta od kojih su 64 unesene djelovanjem čovjeka, a u literaturi se navodi da je pojava 52 vrste posljedica klimatskih promjena' - upozorio je Sokol te je dao primjer pojave invazivnih algi iz roda Caulerpa čijem progresivnom širenju pogoduje porast temperature, a koje razaraju bioraznolikost Jadranskog mora. 'Ovo je samo jedan od problema na koje očekujem da Strategija odgovori' - zaključio je Sokol.
Podsjetimo, Caulerpa taxifolia zamijećena je u Jadranu sredinom devedesetih godina, a smatra se da je kod francuske obale slučajno unesena u more iz akvarija odakle se proširila Sredozmenim morem. Također, ova alga spada među 100 najgorih invazivnih vrsta u svijetu. Svojom pojavom uništava kompletne ekosustave u podmorju.