'Mogu sa zadovoljstvom potvrditi da me je Klub zastupnika EPP-a imenovao svojim izvjestiteljem za ovaj iznimno važan dosje. U razdoblju od deset godina, između 1997. i 2017., dug kućanstava u Europi povećao se s 39,3% na 50% nominalnog BDP-a. U 2017. godini nepodmireni iznos potrošačkih kredita u Europskoj uniji iznosio je oko 1.800 milijardi eura. S druge strane, 17% prigovora koja su zabilježila nadležna tijela odnose se upravo na potrošačke kredite. Glavni razlozi za prigovore potrošača vezani su uz visinu naknada, razna pitanja o informacijama koje je vjerovnik, odnosno davatelj kredita dužan pružiti potrošaču i naplatu dospjelih dugova. Sada krećemo u izradu jasnih pravila koja će poboljšati poziciju potrošača.' - ističe Sokol te napominje da će njegov cilj biti tijekom zakonodavnog postupka spriječiti da trošak usklađivanja s pravilima koja će donijeti nova Direktiva padne na leđa potrošača. 'Europska komisija procijenila je da bi trošak usklađivanja s novom Direktivom trebao iznositi oko 1,5 milijarde eura. S tim u vezi već sam danas na sjednici Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača Europskog parlamenta (IMCO) jasno dao do znanja povjereniku za pravosuđe Didieru Reyndersu da ću se amandmanima založiti za to da trošak usklađivanja snose banke, a nikako potrošači' - istaknuo je Sokol.
S obzirom na to da je važeća Direktiva kojom se uređuju potrošački krediti donesena još 2008. godine, ona ne odgovara potrebama modernog vremena u uvjetima digitalizacije i ubrzanog protoka novca kao i kupovine na internetu. Naime, zabilježen je podatak da je prošle godine 71% potrošača kupovalo na internetu, čemu je svakako doprinijela i kriza uzrokovana bolešću COVID-19. 'Osnažit ćemo poziciju potrošača u odnosu na kredite koji su sklopljeni na internetu. Osim toga, zadržat će se pravilo po kojem je potrošač ovlašten raskinuti ugovor o potrošačkom kreditu u roku od 14 dana od sklapanja tog ugovora. Također, potrošači će prije sklapanja ugovora morati dobiti sve potrebne informacije kako bi im se pomoglo pri uspoređivanju različitih ponuda kredita. Cilj je da potrošač na pregledan način, čak i na mobilnim uređajima, dobije uvid u bitne informacije o kreditu' - napominje Sokol.
Direktiva predviđa i obvezu procjene kreditne sposobnosti potrošača koja će utjecati na odobravanje kredita, a budući da se takve procjene u zadnje vrijeme sve češće rade algoritamski, korištenjem umjetne inteligencije, nova pravila pružit će mogućnost potrošaču da ospori odluku koja je donesena automatiziranim sredstvima. Uz to, davatelji kredita morat će sve nužne informacije dati potrošaču i za kredite koji se odobravaju za iznos manji od 200 eura, što do sad nije bio slučaj.
Sokol očekuje da bi stajalište Europskog parlamenta o novoj Direktivi trebalo biti usvojeno do kraja godine s ciljem da se do kraja francuskog predsjedanja Vijećem EU okonča zakonodavan postupak donošenja ove Direktive.
