„Hrvatska ima dugu tradiciju proizvodnje mesa i mesnatih proizvoda. Tradicionalni proizvodi hrvatskih obiteljskih domaćinstava nadaleko su poznati po svojoj vrhunskoj kvaliteti. Slavonski kulen i dalmatinski ili istarski pršut izvrstan su primjer tome. S druge strane, u strategiji Europske komisije spominje se čak i preporuka da treba izbjegavati promidžbene kampanje u kojima se oglašava meso po određenim cijenama. Neki dijelovi Strategije stoga se mogu tumačiti i kao slabljenje pozicije naših tradicionalnih proizvođača, obiteljskih gospodarstava i malih i srednjih poduzetnika. Smatram da je to nedopustivo stoga sam uložio amandmane s ciljem da osiguram da prelazak na prehranu s većim udjelom namirnica biljnog podrijetla, što se predviđa Strategijom, nikako nema za posljedicu stavljanje naših tradicionalnih proizvoda na svojevrsnu listu nepoželjnih proizvoda, a pogotovo ako bi to značilo manje novca iz europskih fondova za naša obiteljska poljoprivredna gospodarstva koja se bave proizvodnjom tradicionalnih mesnatih proizvoda” - ističe Sokol te podsjeća da Hrvatska ima zavidnu razinu samodostatnosti u proizvodnji mesa: „prema izračunu Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, u 2018., samodostatnost Republike Hrvatske u proizvodnji mesa iznosila je 70,64 %. Jasno je dakle da Hrvatska ima značajan potencijal proizvodnje u ovom sektoru i zato sam zatražio pojašnjenje posebno onog dijela strategije koji se odnosi na izbjegavanje promidžbenih kampanja za mesnate proizvode. Proizvodnja naših tradicionalnih proizvoda nije prijetnja zdravlju građana. Ključno je da potrošači donose informirane odluke pri kupnji zdrave i cjenovno pristupačne hrane i u tom smjeru i vidim razvoj ove Strategije” - napominje Sokol.
U svojstvu izvjestitelja europskih pučana, Sokol je i prvi hrvatski zastupnik koji je uložio amandmane na Strategiju kojima se traži i pojašnjenje deklaracija o podrijetlu meda. „Građani mi se javljaju i govore da informacije o podrijetlu meda nisu dovoljno jasne, pogotovo kada je riječ o mješavini meda iz Europske unije i trećih država. Zato sam zatražio da označavanje podrijetla meda bude jasno i precizno kako bi potrošači prilikom kupnje proizvoda nedvojbeno mogli utvrditi podrijetlo meda, nevezano za to dolazi li med iz Europske unije ili trećih država. Osim interesa potrošača, moramo se boriti i za to da obranimo hrvatske i druge europske pčelare od nelojalnih konkurentskih praksi. Moram ovdje istaknuti da sam pokrenuo i inicijativu na europskoj razini da se sustavnom kampanjom informira potrošače o značenju rokova uporabe proizvoda, a pogotovo onog najbolje upotrijebiti do” - naglašava Sokol.
Osim toga zastupnik Tomislav Sokol svojim je amandmanima vratio i pitanje različite kvalitete proizvoda na dnevni red Europskog parlamenta. „U zadnje vrijeme građanima je pogrešno prezentirano da je ovaj problem riješen. Nažalost nije! Upravo zato sam i svojim amandmanima predložio da se problem različite kvalitete proizvoda uvrsti u Strategiju „od polja do stola” kako bi provedba Strategije osigurala jednaku kvalitetu proizvoda bez obzira gdje se oni prodaju u Europskoj uniji. Zato najavljujem da ćemo uskoro održati i tematsku sjednicu Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača, upravo kako bismo konačno riješili dugogodišnji problem postojanja različite kvalitete proizvoda u Europskoj uniji.”
Podsjetimo, Europska komisija je u prosincu 2019. predstavila svoj Zeleni plan o održivosti i energetskoj neovisnosti Europske unije. Dio plana je i Strategija „od polja do stola” koja definira ključne prioritete za postavljanje održivog i zdravog prehrambenog sustava, a o tome koliko će kompleksna biti provedba ove Strategije govori podatak da je Akcijskim planom koji prati Strategiju predviđeno donošenje 27 zakonodavnih i nezakonodavnih akata u razdoblju do 2024.
