'U razdoblju od 2017. Europska komisija u tri navrata izrekla je platformi Google novčane kazne zbog kršenja protumonopolskih pravila Unije u ukupnom iznosu od 8,25 milijardi eura. Očito je dakle da se nekim subjektima više isplati plaćati visoke novčane kazne nego se uskladiti s europskim pravilima o tržišnom natjecanju. Takva praksa poslovanja nedopustiva je' - kazao je Sokol uoči rasprave te je upozorio da sankcije koje se izriču zbog povrede pravila tržišnog natjecanja moraju biti primjerene, proporcionalne i odvraćajuće. 'Kad se novčanim kaznama ne može osigurati primjena europskog prava onda nam na raspolaganju stoje i strukturne mjere kojima se među ostalim može utjecati i na strukturu samog društva koje krši regulatorne obveze. Postoji politička volja za uvođenje strožih sankcija internetskim platformama, naročito nakon što su izvršni direktori društava Google, Amazon, Facebook i Apple odbili poziv za sudjelovanje na saslušanju u Europskom parlamentu.' - istaknuo je Sokol.
Od 10.000 internetskih platformi, koliko ih sudjeluje na digitalnom tržištu Europske unije, sedam najvećih platformi ostvaruje čak 69% ukupnog prihoda u ovom sektoru. Pritom, analitičari predviđaju da će Amazon, Facebook i Alphabet Inc. (Google) zajedno držati 61 % cjelokupnog digitalnog oglašavanja 2021., što predstavlja udvostručenje njihova tržišnog udjela od 2015. Stoga Izvješće ukazuje i na važnost donošenja Akta o digitalnim tržištima kojim će se regulirati uloga dominantnih platformi na jedinstvenom tržištu, a koje je u nadležnosti Odbora za unutarnje tržište i zaštitu potrošača (IMCO) čiji je Sokol član. Podsjetimo, zastupnici će o ovom Izvješću glasovati sutra, u utorak.
