'Pandemija COVID-19 razotkrila je ozbiljne slabosti Europske unije u pogledu pripravnosti na krizne situacije. Početkom 2020. svjedočili smo kaotičnom razvoju događaja, uključujući uvođenje ograničenja protoka ključnih medicinskih potrepština među državama članicama, što je ozbiljno narušilo načelo solidarnosti koje je temelj europskog projekta. Između ostalog i iz tog iskustva, proizašla je nužnost donošenja sveobuhvatne Strategije za pripravnost Unije. Suočavamo se s novim geopolitičkim okolnostima, koje dodatno naglašavaju važnost koordiniranog odgovora na krize. Energetska sigurnost, lanci opskrbe kritičnim sirovinama, lijekovima, ali i odgovori na prekogranične zdravstvene probleme – sve su to ključni elementi strategije koja će osigurati otpornost Unije. Posebno je važno da je zdravstvo prepoznato kao jedan od prioriteta djelovanja Europske unije. To potvrđuje i Zakon o kritičnim lijekovima, koji postavlja okvir za sigurnu i stabilnu opskrbu, ali i jačanje europske konkurentnosti u području ključnih lijekova. Element koji tim Zakonom nije do kraja riješen tiče se stvaranja zaliha lijekova i drugih medicinskih potrepština za slučaj nestašice. Zato mi je izuzetno drago da se u ovom dokumentu izričito spominje donošenje zajedničke europske strategije za stvaranje zaliha ključnih resursa te posebno medicinskih protumjera. Nužno je stvaranje zajedničkih europskih zaliha kako bi lijekovi i druge medicinske potrepštine u slučaju krize stigli upravo onima koji ih najviše trebaju, a ne trunuli u skladištima. Strategija pripravnosti nije samo još jedan u nizu dokumenata već je odraz lekcija koje smo naučili i jamstvo da ćemo u budućim krizama pristupiti organizirano, solidarno i učinkovito.' - rekao je Sokol.
