‘I nakon više od deset godina, Istočno partnerstvo ostalo je bitna sastavnica europske vanjsko-političke agende. U kontekstu tog partnerstva, Ukrajina je naš važan ekonomski, sigurnosni i energetski partner. Sigurnost istočnog dijela Europske unije izravno ovisi o sigurnosti i stabilnosti Ukrajine i zato moramo aktivno raditi na njenom jačanju. Kulturološki, Ukrajina je oduvijek bila dio Europe. Stoga je važno da Europska unija, uz podupiranje njezine teritorijalne cjelovitosti i suvereniteta, nastavi i gospodarski pomagati Ukrajini, pogotovo u vidu investicija koje će omogućiti građanima Ukrajine da žive kvalitetnijim životom. Ta pomoć je danas, ako uzmemo u obzir veličinu ove zemlje i njene potrebe, apsolutno premala. Europska unija mora aktivnije početi pomagati Ukrajini u gospodarskom, socijalnom, vojnom i svakom drugom smislu, ukoliko ju želi očuvati dijelom zapadnog kulturnog kruga.’ - kazao je Sokol.
‘Hrvatska možda ponajbolje od svih država članica može razumjeti zbivanja u Ukrajini jer smo sami, ne tako davno, bili žrtvom agresije te smo morali reintegrirati dijelove našeg teritorija. Tada smo se osjećali ostavljenima od svih, a tako nešto ne smije se ponoviti u Ukrajini. Ne možemo očekivati od Ukrajine da bude nekakav europski graničar, bez da joj nešto damo zauzvrat. Ukrajini ne trebaju riječi i rezolucije, već konkretna djela, a tu je Europska unija previše puta podbacila u prošlosti. Zato ne smije podbaciti i sada.’ - zaključio je Sokol.
Podsjetimo, rasprava se održava u trenutku kada Rusija povećava svoje vojno prisustvo na granici s Ukrajinom što je već izazvalo oštru reakciju brojnih svjetskih čelnika. Očekuje se da će Europski parlament u četvrtak glasovati o Rezoluciji o stanju na ukrajinskoj granici.
