„Postoji očiti problem nejednakog pristupa zdravstvenoj skrbi u EU koji može imati znatne socioekonomske posljedice. Sve lošije zdravstveno stanje stanovništva koje je posljedica nemogućnosti pristupa zdravstvenoj skrbi može uzrokovati znatne gospodarske gubitke jer manji broj ljudi može ostati ekonomski aktivan“ – naglasio je zastupnik Sokol.
„Činjenica je da i dalje postoje razlike između slabije razvijenih regija i onih razvijenijih u smislu važnih zdravstvenih pokazatelja te bi se stoga u najvećoj mogućoj mjeri trebali koristiti svi instrumenti EU-a kojima je cilj smanjiti te razlike, a upravo je kohezijska politika u tome ključna“ – nastavio je zastupnik Sokol.
„U Izvješću sam se usredotočio na mogućnosti povećanja učinka fondova kohezijske politike s ciljem smanjenja nejednakosti u kvaliteti zdravstvene zaštite u EU te naglašavam važnost nastavka izgradnje sveobuhvatne zdravstvene infrastrukture i smanjenja postojećih nejednakosti u najvećoj mogućoj mjeri. Kohezijska politika može znatno doprinijeti izgradnji zdravstvene infrastrukture u svim dijelovima Unije, tako i u Hrvatskoj, a posebno u manje razvijenim regijama i područjima, da bi se diljem Europe stvorili otporni zdravstveni sustavi kojima se može odgovoriti na trenutačne i buduće izazove“ – istaknuo je zastupnik Sokol.
Ruralna, planinska i udaljena područja, ali i otoci konstantno se suočavaju s depopulacijom, kao i nedostatkom zdravstvene radne snage u odnosu na urbane sredine te je rješavanje ovog problema veoma važno za cijelu Europu.
„U Izvješću sam se također osvrnuo i na zdravstvene djelatnike koji su ključni čimbenik zdravstvenih sustava te sam istaknuo da se uz pomoć sredstava kohezijske politike pokuša smanjiti njihov nedostatak u ruralnim područjima i na otocima te da ih se motivira da ondje počnu ili nastave obavljati svoju djelatnost. U tom kontekstu, posebno su bitna ulaganja u visoko obrazovanje pomoću Europskog socijalnog fonda plus (ESF+), poput financiranja specijalizacija i podspecijalizacija radne snage u zdravstvu u zemljama i regijama koje se suočavaju s odljevom mozgova, poput Hrvatske“ – naglasio je zastupnik Sokol.
Kao još jednu opciju rješavanja problema nejednakosti u pružanju zdravstvene skrbi Sokol u Izvješću ističe i potrebu za razvojem specijaliziranih centara izvrsnosti za određene bolesti koji bi bili ravnomjerno raspoređeni širom cijelog teritorija EU.
“Države članice i regije trebale bi u sklopu novog programskog razdoblja 2021. – 2027. nastojati mobilizirati što veći iznos sredstava u okviru strukturnih fondova za ispunjavanje svojih potreba da bi zajamčile učinkovitu zdravstvenu skrb, ulaganja u infrastrukturu, posebno u slabije razvijenim i ruralnim područjima, promicale zdravlje i prevenciju bolesti te e-zdravstvo” – zaključio je zastupnik Sokol.
