Uz zastupnika Sokola, sudionicima su se uvodno obratili Nataša Tramišak, ministrica regionalnog razvoja i fondova EU, Marija Bubaš, državna tajnica u Ministarstvu zdravstva te Lucian Vukelić, ravnatelj HZZO-a. U drugom dijelu konferencije održala se je panel rasprava na kojoj su sudjelovali Iva Novak, ravnateljica Uprave za strateško planiranje i koordinaciju fondova EU pri Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Sanja Rendić-Miočević, načelnica Samostalnog sektora za fondove Europske unije i međunarodne projekte u zdravstvu pri Ministarstvu zdravstva, prof. dr. sc. Ante Ćorušić, ravnatelj Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Jelena Curać, pomoćnica ravnatelja HZZO-a za informacijske tehnologije te Ivica Belina, predsjednik Koalicije udruga u zdravstvu.
Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol je istaknuo da standardi pružanja zdravstvene skrbi u EU nisu usklađeni budući da postoje znatne razlike među europskim regijama, ali i državama članicama. Primjerice, mnogo su veće šanse da osoba umre od raka ako živi u slabije razvijenim regijama Europske unije nego u onim najrazvijenim dijelovima zapadne i sjeverne Europe. Sokol smatra da je to nedopustivo te da moramo učiniti sve kako bi se te razlike uklonile, a najizdašniji instrument za tu svrhu jest upravo kohezijska politika.
U prošlom programskom razdoblju doprinos ulaganja kohezijske politike u zdravstveni sektor putem kohezijskih fondova iznosio je oko 24 milijarde EUR s ciljem poboljšanja pristupa uslugama, kao i razvoja specijalizirane zdravstvene infrastrukture i kapaciteta da bi se smanjile zdravstvene nejednakosti. Navedeni iznos je gotovo 5 puta veći od sredstava koje na raspolaganju ima program „EU za zdravlje“.
„Najveći problemi nejednake zdravstvene zaštite u EU vidljivi su u zdravstvenoj infrastrukturi, ali i nedostatku radne snage, koji izravno utječu na uspjeh liječenja u slabije razvijenim regijama. Upravo zbog toga, dugoročna ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu u području zdravstva hitnija su nego ikada prije, pogotovo uzimajući u obzir gospodarske i zdravstvene posljedice pandemije COVID-19“ – naglasio je zastupnik Sokol.
„Hrvatski građani u ruralnim područjima i na otocima često nailaze na prepreke pri jednakom pristupu zdravstvenoj skrbi, pogotovo u obliku osnovne zdravstvene infrastrukture te se na taj način ograničavaju njihove mogućnosti dobivanja prijeko potrebnih usluga. Građanima usluge moraju biti raspoložive i pravovremeno dostupne kao i onima koji žive u urbanim sredinama, ne smijemo imati građane prvog i drugog reda u Europskoj uniji“ – nastavio je Sokol.
U tom kontekstu Sokol se osvrnuo i na zdravstvene radnike koji su ključni čimbenik zdravstvenih sustava. „Potrebno je motivirati zdravstvene djelatnike da u ruralnim područjima počnu ili nastave obavljati svoju djelatnost. Naročito su važna ulaganja iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) u vidu financiranja specijalizacija i subspecijalizacija u zemljama i regijama koje se suočavaju s odljevom mozgova, poput Hrvatske. Osim toga, poboljšanjem radnih uvjeta poticat će se strategije zadržavanja zdravstvenih radnika u tim područjima“.
Podsjetimo, na plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u ožujku ove godine usvojeno je Sokolovo Izvješće na temu „Kohezijska politika kao instrument za smanjenje nejednakosti u zdravstvu i povećanje prekogranične zdravstvene suradnje“. Izvješće je usvojeno velikom većinom glasova na plenarnoj sjednici, s čak 582 glasova za, 35 protiv i 79 suzdržanih. Zastupnik Sokol se od početka svog mandata u Europskom parlamentu zalaže za podizanje svijesti o važnosti zdravstva i prepoznat je kao jedan od najaktivnijih zastupnika u području zdravstvenih politika.
Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Nataša Tramišak ukazala je na važnost kohezijske politike te je istaknula: "Iza nas su gotovo dvije godine suočavanja s epidemijom COVID 19 virusa, a u takvim zahtjevnim vremenima više nego ikada postajemo svjesni koliko je nužno ulaganje u zdravstveni sustav. Činjenica je da na zdravlje utječe veliki broj čimbenika izvan sustava zdravstva, upravo zato potrebno je unaprijediti vlastite kapacitete kako bi se odgovorilo na nove zdravstvene izazove i stanovništvu pružilo kvalitetnu zdravstvenu uslugu.
Diljem Hrvatske je uloženo preko 3,8 milijardi kuna za projekte na području zdravstva unutar operativnog programa Konkurentnost i kohezija. Ulaganja se tiču raznih područja od infrastrukture zdravstva i održivih sustava, e-zdravlja, zdravstvenog osiguranja i promotivnih zdravstvenih programa. Ulaganje u zdravstveni sustav je ulaganje u ključan resurs regionalnoga razvoja i konkurentnosti i to radi smanjenja gospodarskih i socijalnih nejednakosti.“
„Posebno bih naglasila kako je 24. kolovoza odobren Partnerski sporazum za korištenje fondova iz financijske perspektive 2021. – 2027. Sporazum uspostavlja strategiju ulaganja Republike Hrvatske u novom financijsko razdoblju, koja istovremeno predstavlja i kontinuitet u odnosu na prošlo razdoblje i iskorak u vidu naglaska na teritorijalne posebnosti i jačanje razvoja svih hrvatskih regija. Zdravstvo je također prepoznato kao jedan od prioriteta putem ulaganja u osiguranje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanjem otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanjem prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice. Pohvalila bih važnost teme ove konferencije, zdravstvena zaštita ostaje od ključne važnosti za dobrobit naših građana i otpornost naših društava" – nastavila je ministrica Tramišak.
Državna tajnica u Ministarstvu zdravstva Marija Bubaš je rekla: „Zadovoljstvo mi je podržati konferenciju koja je posvećena iznimno važnoj temi upotrebe bespovratnih sredstva kao jednog od načina ulaganja u zdravstveni sustav što će u konačnici rezultirati dodatnim unaprjeđenjem kvalitete zdravstvene usluge i većim zadovoljstvom pacijenata. Sagledavajući postojeće izazove poput starenja stanovništva, produljenog životnog vijeka, razvoja visoke tehnologije i skupih lijekova, jasno je da su bespovratna sredstva putem kohezijskih fondova velika dobit za zdravstvene sustave“.
„Stoga su prioriteti jačanje primarne zdravstvene zaštite, unaprjeđenje sustava bolničke zdravstvene zaštite ulaganjem u infrastrukturu i opremu u svrhu osiguranja jednake dostupnosti zdravstvene skrbi za ranjive skupine, cjeloživotna usavršavanja zdravstvenih radnika i ostalih djelatnika u zdravstvu usvajanjem specifičnih znanja i vještina, odnosno u kadar za rad s ranjivim skupinama. Nadalje, prioriteti su također sustav hitne medicinske pomoći te postavljanje temelja za uspostavu cjelogodišnje hitne helikopterske medicinske službe, ali i razvoj telemedicinskih usluga kako bi se hitnim pacijentima osiguralo pravovremeno pružanje hitne zdravstvene skrbi što će pridonijeti boljem ishodu liječenja hitnih stanja. Isto tako, prioritet je i izrada operativnog plana razvoja sustava dugotrajne skrbi koji će objediniti sve oblike dugotrajne skrbi“ – nastavila je Bubaš.
„Činjenica je da gubimo previše naših građana od kroničnih nezaraznih bolesti. Prehrambene navike, pretilost, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola - sve to ugrožava zdravlje velikog broja naših građana. Stoga, vraćamo se na štamparovske postavke i u fokus stavljamo preventivne aktivnosti i dodatno podizanje zdravstvene pismenosti populaciji. Vlada RH i Ministarstvo zdravstva krenuli su s nužnim promjenama, a svatko od nas je nezamjenjiv kotačić u pokretanju reformskih promjena u zdravstvenom sustavu“ – zaključila je državna tajnica Bubaš.
Uz članstvo u Odboru za regionalni razvoj (REGI) Europskog parlamenta, zastupnikSokol je član Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane (ENVI), ali i novoosnovanog Posebnog odbora za pandemiju bolesti COVID-19 (COVI) Europskog parlamenta u kojima se beskompromisno bori za jednaku kvalitetu liječenja u svim državama članicama Europske unije.
