„Mentalni poremećaji predstavljaju jedan od najvećih javnozdravstvenih izazova. Njihova rasprostranjenost te opterećenje koje uzrokuju za zdravstvene sustave, ukazuju na nužnost djelovanja na više razina. 2018. otprilike 13,5 % svih bolničkih kreveta u EU bili su kreveti za psihijatrijsku njegu, a ovaj postotak se zasigurno povećao kao posljedica pandemije“ – rekao je zastupnik Sokol.
Znanstvenici ističu da su mentalni problemi često izraženiji uzrok obolijevanja i preranog umiranja nego tjelesne bolesti. Taj podatak ukazuje na potrebu ulaganja u mentalno zdravlje uključujući rano otkrivanje i liječenje poremećaja, čime se doprinosi dobrobiti i gospodarskoj koristi pojedinca i društva.
„Pandemija COVID-19 i gospodarska kriza koja je uslijedila predstavljali su velik teret za mentalno stanje građana, naročito za mlade ljude i osobe iz skupina s nižim dohotkom. Naši građani osjećali su neizvjesnost, promjenu svakodnevne rutine, strah za egzistenciju te socijalnu izolaciju. Sukladno podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u prvoj godini pandemije broj slučajeva anksioznosti i depresije porastao je za ogromnih 25% što je izrazito zabrinjavajuće“ – istaknuo je zastupnik Sokol.
„Zaštita mentalnog zdravlja stoga treba biti prioritet Europske unije, naročito u svjetlu pandemije, ali i posljedica rata u Ukrajini, posebno za velik broj izbjeglica iz te zemlje. Potrebna nam je zajednička strategija za mentalno zdravlje na tragu Europskog plana za borbu protiv raka“ – nastavio je Sokol.
„Nužno je da se na europskoj razini poveća učinkovitost i dostupnost sustava zaštite mentalnog zdravlja. Moramo poticati interdisciplinarnu suradnju, kao i povećanje integracije zaštite mentalnog zdravlja u primarnu zdravstvenu zaštitu. To će pridonijeti razvoju zdravstvenih usluga koje pružaju usmjereniju i koordiniranu skrb osobama s mentalnim poremećajima. Također, potrebna je uspostava mreža za razmjenu znanja za učinkovitu provedbu najboljih praksi“ – zaključio je zastupnik Sokol.
